PREVENCIJA BOLESTI

10 savjeta stručnjaka za dobru probavu i zdrava crijeva

crijeva

Kako su vaša crijeva danas? Osjećate li se dobro ili loše zbog vaše probave danas? Razgovarali smo s eminentnim stručnjacima koji su podijelili savjete za brigu o našim crijevima i objasnili kako možemo prevenirati razvoj modernih bolesti koje su uvelike povezane s poremećenom probavom.

Nije naodmet uvijek naglasiti – zdravlje počinje u crijevima! Tamo je smješteno 80 % našeg imuniteta, crijeva proizvode više od 90 % tjelesnog serotonina, tzv. hormona sreće, i crijeva su naš “drugi mozak”. Zdrava probava znači cjelokupno zdravlje:

  • ako imate zdravu probavu, manja je vjerojatnost da ćete biti bolesni
  • ako imate zdravu probavu, osjećat ćete se dobro u svojem tijelu
  • ako imate zdravu probavu, psihički ćete se osjećati dobro.

Zato vam donosimo 10 savjeta koje trebate usvojiti za reguliranu probavu i zdrava crijeva.

Održavajte zdravu tjelesnu težinu

Zdrava tjelesna težina znači da je BMI ispod 25. Specijalistica porodične medicine Jelena Rakić Matić, ističe da loša probava, uzrokovana lošom prehranom, uz nedostatak tjelesne aktivnosti može dovesti do pretilosti.

Pretilosti se pak pristupa promjenom životnog stila. Kalorijski deficit, pridržavanje postulata zdrave prehrane i kretanje učinit će svoje.

Balansirajte svoju prehranu

Nutricionistica Karmen Matković Melki, naglašava da postoje tri pravila kojih se u praksi slabo pridržavamo, a to su:

  • raznolikost
  • uravnoteženost
  • umjerenost.

Naglasak treba biti na redovitim obrocima, sezonskim namirnicama, što šarenijem tanjiru, umjerenosti i polaganom žvakanju.

Važno je uzeti si vremena i osvijestiti svaki obrok, polagano jesti i ne prejedati se.

Unosite dovoljno vlakana

Konzumiramo sve manje vlakana, prosječno 10 – 14 g vlakana dnevno. Nutricionistica Matković Melki navodi da bismo dnevno trebali unositi 25 g. Podsjeća da živimo u podneblju koje obiluje povrćem, voćem, mahunarkama i cjelovitim žitaricama. To treba iskoristiti!

Variva, palenta s kiselim mlijekom, ričet, kiseli kupus, juhe, svježi voćni i povrtni sokovi, pa i ona “jedna jabuka na dan” – samo su neki od načina kako možemo unijeti više vlakana, jesti kvalitetno i imati reguliranu probavu.

Izbjegavajte proizvode od bijelog brašna, slatkiše, grickalice, masnu hranu i gazirana pića

Kao što nutricionistica Kristina Aralica Tušak naglašava, riječ je o proizvodima koji su nutritivno siromašni, bogati kalorijama i nepotrebno opterećuju naš probavni sistem.

Konzumacijom ovih namirnica ne pokrivamo dnevni unos vlakana, a takve namirnice uglavnom sadrže i puno soli koja na sebe veže vodu, što pak rezultira smanjenjem količine vode u debelom crijevu koja je potrebna za normalnu probavu.

Ne zaboravite na hidrataciju

Važan je i adekvatan unos tekućine. Aralica Tušak ističe da ne smijemo čekati da ožednimo jer je tad naš organizam dehidrirao. Najčešće je preporuka 6 – 8 čaša dnevno, a stručnjakinja kaže da je to razuman cilj.

Dodaje i da na umu treba imati da vodu ne mogu zamijeniti drugi napitci, poput kafe, čaja ili sokova. Danas na raspolaganju imamo izvorsku vodu, mineralnu gaziranu i negaziranu vodu, vodu iz pipe, a sve su prikladne za upotrebu, zaključuje.

Oko suplementacije pričajte s ljekarom ili nutricionistom

Ako jedemo balansirano, sve mikronutrijente, tj. vitamine i minerale, možemo unijeti kroz prehranu. Međutim, ljekarka Rakić Matić kaže da postoje ljudi kod kojih je potrebna suplementacija kako bi unijeli sve potrebne minerale, antioksidanse i druge tvari. To su najčešće onkološki bolesnici, bolesnici nakon većih operativnih zahvata, starije nepokretne osobe, trudnice i dr.

Ne bismo trebali posezati za suplementima ako zaista nema opravdanog razloga za to. Neki dodaci prehrani mogu uzrokovati probavne tegobe. Zato su stručnjaci složni – prije nego se odlučite za neki dodatak prehrani, savjetujte se sa svojim liječnikom.

Bavite se bilo kakvom tjelesnom aktivnošću

Nažalost, sjedilački način života je preuzeo našu svakodnevicu. To se negativno odražava na peristaltiku, odnosno pokretljivost naših crijeva. Stručnjaci su i tu složni – bilo kakva tjelesna aktivnost bolja je od nikakve.

Ako ne volite znojenje u teretani ili trčanje ili vam vaše stanje to ne dopušta, nutricionistica Aralica Tušak preporučuje laganu aerobnu aktivnost poput hodanja ili bicikliranja, ali i jogu.

Prestanite pušiti

Ova ovisnost također loše utječe na našu probavu. Osim toga, jedan je od vodećih uzroka bolesti srca, problema s plućima, astme i mnogih vrsta raka.

Prestanak pušenja može biti šok za organizam, stoga će razgovor s liječnikom sigurno pomoći.

Brinite za svoje mentalno zdravlje

Specijalistica porodične medicine Rakić Matić objašnjava da brigom o zdravlju probavnog sistema i u stresnim okolnostima povratno utječemo i na zdravlje cjelokupnog organizma te tijelu dajemo energiju i nutrijente potrebne da se izborimo i sa stresom.

Neupitno je da naša psiha utječe na našu probavu.

Aralica Tušak naglašava da svatko za sebe treba pronaći aktivnost koja ga smiruje, kaže da je korisno dan započeti dubokim disanjem, ali i da ćemo se dobro osjećati i od dobre hrane.

Odazovite se na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak i drugi najčešći uzrok smrti od raka. No, ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u devet od 10 slučajeva.

Gastroenterolog, Neven Ljubičić, poziva sve da se odazovu pozivu da se priključe nacionalnom probiru protiv raka debelog crijeva. Naglašava da nema mjesta strahu i da se tako spašavaju životi.