28. juni ostao je upamćen kao jedna od najznačajnijih datuma u svjetskoj historiji jer se na taj dan desilo nešto što je promijenilo tok historije i oblikovalo svijet kakav danas poznajemo.
Na današnji dan 1914. godine počinjen je jedan od najsudbonosnijih atentata koji je bio i povod za I svjetski rat, prema većini historičara, ujedno poznat i kao "Sarajevski atentat".
Riječ je o atentatu na austrijskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda. Ovaj događaj se smatra jednim od ključnih u svjetskoj historiji jer je poslužio Austrougarskoj kao povod za objavu rata Srbiji koja je odbila ultimatum iste što je kumuliralo izbijanjem Prvog svjetskog rata.
Kobnog dana Franz Ferdinand je sa svojom suprugom došao u posjet Sarajevu. Atentatori su imali široko zasnovani plan s čak 6 ubica naoružanih i raspoređenih po ruti kojom je trebao proći nadvojvoda u vozilu.
Atentat je planirala i pripremila grupa mladića iz revolucionarne organizacije Mlada Bosna koji su imali za cilj oslobađanje Bosne i Hercegovine od austrougarske vlasti i uspostavljanje zajedničke južnoslovenske odnosno jugoslovenske države.
Među njima bio je i Gavrilo Princip, izvršitelj atentata. Urotnike je predvodio šef srpske obavještajne službe Dragutin Dimitrijević.
No krenimo redoslijedom kako se sve to odigralo.
Austrougarski prijestolonasljednik Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija stigli su 27. juna u Sarajevo u namjeri da nadgledaju velike vojne vježbe. Cijeli dan je trebao biti ispunjen aktivnostima vezanim za tu službenu posjetu; odsjeli su u hotelu Bosna (današnji kompleks Hotela Ilidža) na Ilidži, gdje je 27. juna uvečer carski par upriličio i večeru za uglednike. Uživajući u vrsnoj hrani, svježim pastrmkama iz rijeke Bosne i kvalitenim vinima, Franc Ferdinand i njegova supruga nisu mogli ni slutiti šta im se sprema.
Susrećući se sa naizgled toplim prijemom, sutradan (28. juna) nadvojvoda je vozaču izdao direktivu da ne žuri, jer je želio podrobno razgledati grad. Na putu do Vijećnice, gdje je za visoke goste organizovan svečani doček, prošli su Appelovim kejem (danas Obalom Kulina Bana).
Prvi pokušaj atentata desio se kod zgrade u kojoj se danas nalazi Osnovna škola Safvet-beg Bašagić. Jedan od urotnika vidio je kako automobil sa carskim parom stiže polagano, pa je skupio hrabrost i bacio bombu. Vozač je bačenu bombu na vrijeme opazio, pa je dodao gas i bomba je pala na uvučeni dio krova nadvojvodinog vozila. Ferdinand je rukom zaštitio svoju ženu, a bomba je skliznula sa njegovog vozila i zaustavila se ispod automobila iza njih, te je tu i eksplodirala.
Nadvojvodin automobil pojurio je ka Vijećnici sa namjerom da izbjegne druge moguće opasnosti. Nakon skraćenog prijema, carski par je krenuo ka bolnici da posjeti ranjenike koji su stradali u napadu bombom. Dok su se vozili natrag Appelovim kejem vozač je načinio kobnu grešku i naglo skrenuo u ulicu Franca Jozefa (današnja ulica Zelenih beretki). Uvidjevši da je ušao u usku ulicu, prepunu svjetine, vozač je pokušao ispraviti grešku, okrenuti automobil i vratiti se na Appelov kej, ali atentator se već nalazio na uglu ove dvije ulice.
Prema tadašnjim zakonima maloljetni Gavrilo Princip dočekao je svoju šansu i ispalio dva metka iz neposredne blizine, usmrtivši i nadvojvodu i njegovu suprugu i potaknuvši time slijed događaja koji su uzrokovali početak Prvog svjetskog rata, koji je nepovratno promijenio lice svijeta.
Svi urotnici su uhapšeni i osuđeni, a većina ih je i pomrla po tamnicama širom Austro-ugarskog carstva. Njihovi ostaci su po završetku Velikog rata ekshumirani i ukopani na groblju Svetog Marka na Koševu. Njima u čast je na groblju podignuta i Kapela vidovdanskih heroja.
Danas se u zgradi ispred koje su ubijeni nadvojvoda i njegova supruga nalazi muzej posvećen periodu austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom.
