zabrinjavajući jubilej

14 godina izricanja a neprovođenja presude “Sejdić i Finci”. Potrebne radikalnije mjere

Kad je izrečena prije 14 godina, nacionalnim manjinama u BiH je pružila nadu da više neće biti diskriminacije na nacionalnoj osnovi, ali je uslijedilo razočarenje

Presuda u predmetu "Sejdić i Finci" nije implementirana ni 14 godina otkako je izrečena u Evropskom sudu za ljudska prava, istaknulo je Vijeće nacionalnih manjina Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj tematskoj sjednici održanoj tim povodom u Sarajevu.

Članovi Vijeća smatraju da nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini ne čine ništa na primjeni ove i drugih presuda jer im najviše odgovaraju etničke podjele u zemlji.

Dervo Sejdić, apelant u predmetu "Sejdić i Finci", u izjavi novinarima nakon sjednice Vijeća je izrazio nadu da će evropska zajednica radikalnije pristupiti problemu neprovođenja presude, dok predsjednica Vijeća Hidajeta Redžić očekuje, kako je izjavila, da će stanje biti bolje sticanjem kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

Redžić je kazala da nacionalne manjine u Federaciji obilježavaju 'zabrinjavajući jubilej', četrnaestogodišnjicu donošenja a neprovođenja presude „Sejdić i Finci“ u kojoj je konstatovana povreda konvencije o ljudskim pravima i svjedoči o neophodnim promjenama Ustava BiH s ciljem jednakopravnosti svih građana.

Kad je izrečena prije 14 godina, nacionalnim manjinama u BiH je pružila nadu da više neće biti diskriminacije na nacionalnoj osnovi, ali je uslijedilo razočarenje, rekla je Redžić. Ona smatra da su etno-političke elite krive, odnosno njihova snažna kontrola Bosne i Hercegovine, što presuda nije implementirana ni do danas. Jednostavno, provedba je u rukama onih koji bi time izgubili mnogo,
zaključuje Redžić.

Presudu u predmetu „Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine“ izrekao je Evropski sud 22. decembra 2009. godine u Strasbourgu, kada je dijelove Ustava BiH proglasio diskriminatornim, kao i kasnije u predmetima „Pilav“, „Zornić“, „Šlaku“ i „Pudarić“.

Proces je vođen po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija koji su kao pripadnici nacionalnih manjina bili onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Bosne i Hercegovine.