Ante Kvesić je na čelo Regionalne ratne bolnice Mostar došao 1992. godine i na toj poziciji je do danas. Punih 30 godina! Mnogo poznatiji po medijskim negativnim istupima i komentarima nego po uspjesima, svojim ili medicinske ustanove kojoj je tri decenije na čelu. Javnost ga naročito pamti po objašnjenju u jeku pandemije koronavirusa, kada je okupljenim predstavnicima medija kazao: „Umisto sprida, uša nam je sazad!' i čačkanjem zuba prstom tokom press konferencije o smrtnim posljedicama COVID-a 19.
Poznat i po tome da je bio svjedok odbrane u slučaju tzv „Hercegbosanske šestorke“ - Jadranka Prlića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Brune Stojića, Berislava Pušića i Valentina Ćorića, koje je Međunarodni sud za ratne zločine osudio na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini tokom rata.
Mediji, ali i javnost često ga dovode u direktnu vezu s HDZ-om. On je sam za medije iz Republike Hrvatske nedavno kazao:
„Narod Hercegovine, Hrvati iz Bosne i Hercegovine, oni su za HDZ kako god se okrene. Znači, ne treba ništa dat', oni su opet za HDZ. Iz svih drugih razloga, ne samo političkih. Nego jednostavno, ovdje imamo HDZ i to je to. Ni nemamo druge opcije u BiH nego stalno - HDZ. Iskreno, imali smo nekakvih drugih opcija i to je bio kaos. Samo HDZ. To je to. Ne trebaju se bojati za glasove, he-he!“
U fotelju direktora mostarske bolnice doveo ga je, kažu upućeni, najmoćniji Hercegovac u doba vladavine Franje Tuđmana, ministar odbrane te zemlje Gojko Šušak. Vezala ih je širokobriješka linija. Obojica su s lištičkog kraja.
Dugovi se gomilaju, a novac stalno pristiže
Bolnica kojoj je Kvesić na čelu pokriva oko 400.000 stanovnika Hercegovine. I grca u dugovima. Njen direktor kaže da je bolnica „skup stroj“ i da i dalje funkcionira zahvaljujući „njegovoj žilavosti“:
„Ja sam imao ratom razorenu bolnicu. 1992. kada sam preuzeo bolnicu, kao ljekar opće prakse, imao sam spisak od 288 ljudi. Prvu plaću smo podijelili šest mjeseci nakon toga. Pokojni dr Ivan Bagarić je donio pare. S ruke na ruku smo podijelili. I tako je počelo...“- prisjeća se dr Kvesić.
„Tek pretprošle godine smo prvi put od Federacije dobili 10 miliona na godišnjoj razini. Prošle godine 18 miliona. Dakle, našem osnivaču su trebale dvadeset dvije godine da nam da prvi novac. Ljudi su naučili da je bolnica tu i da funkcionira. Funkcioniramo sa svim financijskim slabostima i nedostacima. Dug bolnice je ovog časa 135 milion maraka, od toga oko 70 miliona dobavljačima,a drugujemo i državnim kompanijama elektro, voda... I doprinosa imamo duga negdje oko 50 miliona maraka. Dug bolnice je nastao time jer smo radili puno više nego što smo uspjeli naplatiti. Pravo rješenje je da se zdravstvo počne financirati kroz pojedinačne usluge. Kao u građevini. Ono što uradite, to naplatite. Tada nama ne bi trebao niko ništa davati! U strukturu financiranja je velika rupa. Ovo je stroj koji je skup. Mi sada funkcioniramo na nekoj mojoj žilavosti. Galami tamo, ovamo...“ – kaže Kvesić.
Ipak, novci pristižu. Vrlo često i iz različitih izvora. Vlada Federacije BiH će za implementaciju konsolidacija i/ili restrukturiranje univerzitetsko-kliničkih bolnica za onu na Bijelom brijegu u Mostaru izdvojiti 63 miliona maraka. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu dobit će 32 miliona KM, a Univerzitetski klinički centar Tuzla 30 miliona maraka. Dakle, SKB Mostar duplo više.
Pomaže i Republika Hrvatska. Hrvatska vlada će tako tokom tekuće godina Kliničkoj bolnici Mostar doznačiti oko 10,5 miliona maraka.
Po direktorovom odabiru
Ova bolnica suočila se i sa problemom verifikacije uređaja. Naime, kako je Raport ranije objavio, „Verlab“, kompanija nadležna za verifikaciju medicinskih uređaja izvijestila je da mostarska bolnica na Bijelom brijegu radi s neispravnim uređajima. Tako ni danas nisu u funkciji brojni uređaji od iznimne važnosti za dijagnosticiranje i liječenje. Međutim, direktor Kvesić je poručio da „nema namjeru platiti 300. 000 KM za naljepnice.“
No, prihvatio je ponudu za reviziju finansijskih izvještaja bolnice, koju će raditi firma iz rodnog mu Širokog Brijega. Ponuda firme, u kojoj je inače registrovano samo dvoje zaposlenih, vrijedna je 11.700 maraka.
Problem je mnogo dublji i opasniji
„Problem je mnogo dublji i opasniji, od samog Ante Kvesića. Mi imamo Vladu HNK, Ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja HNK. Oni su ključni igrači u čitavoj priči. Problem je nastao kada je unutar institucija i vlade stvoren paralelni sistem upravljanja i plaćanja i gdje je izostala kontrola. Ovo se ne bi smjelo desiti i ne bi se mogao toliki dug nagomilati, da je rađeno po zakonu. Dakle, institucije iznad bolnice su ključni krivci. Izostaje kontrola. Krše prava pacijenata. Nama je najveći problem što svi, a posebno liječnici, šute. Vlada HNK, Ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja funkcioniraju van zakonskih okvira toliko dugo, i sa viših nivoa niko ne radi ništa da to spriječi. Tu je riječ o ogromnom kriminalu! A ovo što će Vlada FBiH sada uraditi je da će posušiti dugove, bez odgovornosti. Dugove koji su nastali protuzakonitim poslovanjem. To je šaka u glavu i smijanje u lice svakom ko radi pošteni i plaća doprinose!“ – kazao je za Raport.ba Marin Bago, iz Mreže “Naše društvo” koje već godinama, uz ostalo, prati (ne)funkcionalnost zdravstvenog sistema.
Kvesićevih 30 godina u fotelji direktora Kliničke bolnice u Mostaru zamjeraju i hrvatske opozicione stranke. Ipak, čini se da je napokon postao svjestan da je „Dara prevršila mjeru“. U nedavnoj izjavi za Televiziju HB je kazao:
„Uistinu, dosta je! Pretpostavljam da je ljudima dosta mene. A i meni je dosta svih! Predugo to traje. Ja sam planirao još koju godinu biti doktor, i onda živjeti malo normalnije, ako se bude dalo. Ovo je predugo. Nema smisla više. Ovaj mandat je za mene kao ravnatelja, zadnji. Dosta je!“ – rekao je Kvesić.
