Građani Crne Gore uskoro biraju predsjednika države.
Očekuje se da će biti i drugog kruga i da će se u njemu suočiti aktuelni predsjednik i vođa opozicije Milo Đukanović i jedan od kandidata stranaka na vlasti.
Prvi krug se održava 19. marta. Građani će birati između aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića i lidera stranaka koje su 2020. smijenile sa vlasti njegovu Demokratsku partiju socijalista (DPS).
Crna Gora: Uvod u parlamentarne izbore?
Iako je u crnogorskom sistemu podjele vlasti funkcija predsjednika znatno slabija od premijerske, ovi izbori se vide kao značajni. Mogli biti uvod i u vanredne parlamentarne izbore i novu podjelu moći na prilično zamršenoj crnogorskoj političkoj sceni, prenosi DW.
Predsjednički kandidati su i jedan od čelnika prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, zatim Jakov Milatović iz novog pokreta Evropa sad, koji je sve popularniji među biračima, te Aleksa Bečić, kao čelnik Demokrata, još jedne značajne stranke aktuelne većine, koja je, međutim, slabije prošla na nedavnim lokalnim izborima.
Kandidati su i lider jedne od brojnih stranaka vladajuće većine – Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović te zastupnica opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković.
Ako dođe do drugog kruga izbora, on će se održati 2. aprila.
Politička analitičarka Daliborka Uljarević za DW ocjenjuje da Crna Gora na ovim predsjedničkim izborima odlučuje i o terminu i rezultatu eventualnih vanrednih parlamentarnih izbora.
Test za pobjedničku koaliciju
"Za pobjedničke koalicije s izbora u augustu 2020. godine i nove aktere iz tog dijela političkog spektra, ovo će biti najozbiljniji test. Jesu li uspjeli sačuvati taj rezultat ili su ove dvije i po godine razočarale građane u tolikoj mjeri da oni i dalje vide Đukanovića kao svoj većinski izbor.
Ovi izbori će odrediti i budućnost samog DPS-a. On se nije uspio suštinski reformirati, a ni pozicionirati kao stranka koja ima snage i znanja da djeluje kao snažna opozicija. Zbog toga i bilježi trend pada, iako još uvijek ne dramatičan.
Konačno, ovi izbori će odrediti i to ostaje li Crna Gora u okvirima do sada utvrđenih vanjskopolitičkih prioriteta ili se oni mijenjaju pod rusko-srpskim utjecajem“, smatra Uljarević.
I politička novinarka dnevnog lista Vijesti Biljana Matijašević smatra da su ovi predsjednički izbori značajni, jer su, kaže, mjera moći koju trenutno ima Đukanović.
"On je oslabljen nakon parlamentarnih izbora, kada je njegova stranka izgubila vlast. Ovo je njegova posljednja prilika da povrati svoju, a time i moć DPS-a“, vjeruje Matijašević.
Predizborna kampanja će biti kraća nego ikad ranije. Međutim, već je već obilježio jedan kuriozitet.
Naime, iz utrke za predsjednika izbačen je čelnik pokreta Evropa sad Milojko Spajić.
Zajednički neprijatelj
Ispostavilo se da ima prebivalište u Beogradu i državljanstvo Srbije. To je u suprotnosti sa crnogorskim Zakonom o državljanstvu.
Spajić je ranije tvrdio da nema dvojno državljanstvo. Na kraju se pravdao da ga advokat nije na vrijeme odjavio iz srbijanskog državljanstva.
Zbog toga mu Državna izborna komisija (DIK), u kojoj najviše članova imaju DPS i DF, nije potvrdila kandidaturu.
Podaci od Srbije traženi su i za Mandića. On je još prije 12 godina rekao da ima srbijansko državljanstvo. Iz Beograda je stigao odgovor da nema prebivalište u Srbiji.
„Očigledno je da je na djelu bio udruženi pothvat DPS-a i DF-a, jer sada imaju zajedničkog neprijatelja – Evropu sad.
Naravno, tome je doprinijela i Spajićeva neodgovornost i to što je obmanjivao javnost. Ovdje se i Srbija direktno umiješala u izborni proces“, ukazuje Matijašević.
Predizborne ankete govore da je drugi krug izbora izvjestan. Analitičari, kao i stranke, slažu se da će se u njemu sigurno naći s jedne strane Đukanović. S druge bi mogli biti Mandić ili Milatović. Manje šanse daju se Bečiću.
