Njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Joe Biden na sastanku u četvrtak jasno su se obavezali na transatlantsko partnerstvo.
Merkel je prva šefica vlade iz Evrope koju je Biden primio u Bijeloj kući otkad je preuzeo dužnost. Posjeta je pokušaj obnavljanja veza nakon napetosti koje je pokrenula administracija njegovog prethodnika Donalda Trumpa.
"Nismo samo saveznici i partneri, već i nacije koje su bliski prijatelji", rekla je Merkel nakon opsežnih razgovora s Bidenom, prenosi dpa.
Biden je zahvalio Merkel na njezinom vodstvu dok se sprema okončati svojih 16 godina mandata i rekao da će partnerstvo između Washingtona i Berlina ojačati na temeljima koje je pomogla izgraditi.
Obje su strane potvrdile svoju predanost "bliskoj bilateralnoj saradnji u promicanju mira, sigurnosti i prosperiteta širom svijeta.
Ali također su jasno stavili do znanja da se i dalje ne slažu oko kontroverznog plinovoda Sjeverni tok 2, koji je gotovo dovršen i opskrbljivat će ruski prirodni plin Evropom preko Njemačke.
Čak i dobri prijatelji mogu imati različita mišljenja, rekao je Biden, dodajući da je Merkel ponovno izrazio svoju zabrinutost.
Kazao je da su se SAD i Njemačka dogovorile podržati Ukrajinu u njenim reformama i vezano uz suverenitet i teritorijalni integritet.
Cjevovod će isporučivati prirodni plin iz Rusije direktno u Njemačku, zaobilazeći Ukrajinu. Merkel je naglasila da je Sjeverni tok 2 zamišljen kao dodatni projekt, a ne kao zamjena za Ukrajinu kao put za tranzit plina.
"Naše razumijevanje bilo je i ostaje da je Ukrajina tranzitna zemlja za prirodni plin. Sve drugo stvorilo bi veliku napetost", rekla je Merkel.
Dala je uvjeravanja da će Njemačka "aktivno reagirati ako Rusija ne poštuje ovo pravo Ukrajine da bude tranzitna zemlja".
Projekt cjevovoda vrijedan 11 milijardi dolara već je dugo izvor američko-njemačkih napetosti, a Washington tvrdi da predstavlja sigurnosni rizik povećanjem zavisnosti Evrope o Rusiji.
Neki istočnoevropski NATO partneri također su odbili projekt.
Merkel se prije sastanka s Bidenom u četvrtak sastala s potpredsjednicom Kamalom Harris, američkim poslovnim čelnicima, i stekla počasni doktorat na Univerzitetu Johns Hopkins.
Pozvala je, tokom primanja doktorata, na više međunarodnog dijaloga i saradnje te na to da Ujedinjeni narodi postanu sposobniji za akciju u pronalaženju globalnih odgovora na globalna pitanja.
Merkel je također zahvalila Sjedinjenim Državama na "izvanrednom doprinosu" u "prekretnici" koja je bila ponovno ujedinjenje Njemačke, dodajući da je i lično bila zahvalna.
"Njemačka i Amerika usko su povezane", rekla je Merkel, referirajući se također na blisko partnerstvo između Evrope i SAD-a. "Nijednu regiju na svijetu ne povezuje takva dubina i širina zajedničkih interesa i vrijednosti kao što su Evropa i Sjeverna Amerika."
Kancelarka je tokom svojih 16 godina mandata imala više od 20 posjeta Washingtonu, a Biden je sada četvrti predsjednik koji ju je ugostio u Bijeloj kući otkako je došla na vlast 2005. godine.
Uprkos bliskim vezama, i dalje postoje razlike između Sjedinjenih Država i najveće evropske ekonomije, posebno u područjima odbrambene potrošnje, Kine, patenata za vakcinisanje protiv Covid-19 i plinovoda Sjeverni tok.
Ipak, Merkel je u Washingtonu izgradila ogroman ugled, ocjenjuje njemačka novinska agencija.
No nakon što je razvila vrlo prisan radni odnos s predsjednicima Barackom Obamom i Georgeom W Bushom, njene veze s Trumpom bile su jako zategnute kada je napao njezin liberalni stav prema izbjeglicama, kao i njemačku trgovinsku i industrijsku politiku.
U međuvremenu je posjeta Merkel zasjenila sve veći broj mrtvih i nestalih u poplavama u zapadnoj Njemačkoj. Rekla je da su joj misli s njima i obećala podršku pogođenim, piše dpa u izvještaju o posjeti Angele Merkel Washingtonu, napominjući da je to vjerovatno njeno posljednje kancelarsko putovanje u inostranstvo.
