Ogromna ledena ploča Grenlanda se otapa, a količina leda koja nestaje u jednom danu ove sedmice, dovoljna je da cijela Florida bude potopljena s razinom od pet centimetara vode, utvrdili su istražitelji.
Podaci danske vlade pokazuju da je ledeni pokrov samo u utorak izgubio 8,5 milijardi površinske mase. Dodatnih 8,4 milijardi tona je izgubljeno u četvrtak, prema podacima stranice Polarni portal.
Led koji se topi na Grenlandu teče kao voda u ocean, gdje pridonosi porastu globalne razine mora uzrokovane klimatskim promjenama koje su izazvali ljudi, piše The Guardian.
To je vrlo visoka razina otapanja i vjerojatno će promijeniti lice Grenlanda, jer će biti vrlo snažan pokretač za ubrzano topljenje leda u budućnosti, a samim time i porasta razine mora, izjavio je Marco Tedesco, stručnjak za ledenjake na Univerzitetu Columbia i pomoćni naučnik u Nasi.
Tedesco je rekao da dio visokog pritiska usisava i zadržava topliji zrak s juga poput usisavača i drži ga iznad istočnog Greenlanda, uzrokujući u srijedu u toj regiji temperaturne rekorde od 19,8 °C. Kako se topi sezonski snijeg, dolazi do izlaganja tamnije ledene jezgre, koja se zatim topi i pridonosi porasti razine mora.
Imali smo ovakve atmosferske događaje u prošlosti, ali sada su sve duži i učestaliji, rekao je Tedesco.
Snijeg je poput zaštitnog pokrivača, pa jednom kad nestane, doći će do sve bržeg otapanja, tako da je teško sada predvidjeti šta će se događati. Nevjerojatno je vidjeti koliko su ranjiva ta ogromna, divovska područja leda. Zaprepašten sam koliko su moćne sile koje djeluju na njih, rekao je.
Sezona otapanja leda na Grenlandu obično traje od juna do augusta. Podaci danske vlade pokazuju da je otok izgubio više od 100 milijardi tona leda od početka juna ove godine i dok je otapanje manje nego 2019. godine kada je 11 milijardi tona leda izgubljeno u jednom danu, zahvaćena površina je ove godine veća.
Teško je reći hoće li ovo biti rekordna godina, ali imamo tonu toplog i vlažnog zraka iznad ledene ploče koja uzrokuje nevjerojatnu količinu otapanja, rekao je Brad Lipovsky, stručnjak za glečere na Sveučilištu Washingtonu.
Ono što jako zabrinjava je politički odgovor odnosno to što ga nema. Razina mora raste poput usporenog voza, ali jednom kada krene nećete to moći zaustaviti. To nisu dobre vijesti, rekao je.
Kada bi se otopio sav led na Grenlandu, globalna razina mora bi skočila za oko 6 metara. Iako se to neće dogoditi u nekom doglednom vremenskom razdoblju, naučnici upozoravaju da najveći otok na svijetu doseže tačku preokreta zbog utjecaja globalnog zagrijavanja.
Led na Greenlandu se topi brže nego ikad u posljednjih 12.000 godina, izračunali su naučnici, a gubitak leda se kretao brzinom od oko milion tona u minuti 2019. godine. Ova stopa, koja se ubrzava kako temperature nastavljaju rasti, mijenja okeanske struje, mijenja morske ekosisteme i predstavlja direktnu prijetnju mnogobrojnim obalnim gradovima diljem svijeta, kojima prijete poplave. Istraživanje iz 2019. pokazuje da bi otapanje ledene ploče Greenlanda do kraja vijeka značilo porast razine mora između 5 i 33 centimetra.
Na putu smo da dosegnemo sredinu ili gornju granicu tih procjena, rekao je Lipovsky.
To je jako zabrinjavajuće. Zadatak je jasan, moramo doći do neto-nulte emisije, ali također moramo zaštititi stanovništvo diljem obale. To za njih predstavlja direktnu prijetnju, rekao je.
Na popisu najugroženijih gradova su osim Dubrovnika, i Venecija, Rodos, zatim New York, London i Šangaj, piše Jutarnji.hr.
