Masovni povratak radnika sa Zapada koji su ostali bez posla u jeku pandemije za države na Balkanu znači i manje doznaka ubuduće, odnosno novca koji su oni svojim bližnjima slali tokom boravka u inozemstvu, piše Deutsche Welle.
Srbijanski građani poslednjih godina u domovinu šalju između tri i četiri milijarde eura godišnje, što čini oko 10 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda, navodi DW.
Kod drugih država su procenti takođe značajni, oko 6,6 posto u Hrvatskoj, odnosno izmedu 11 i 13 posto u BiH.
Stotine hiljada građana Srbije, ali i BiH i Hrvatske, posljednjih sedmica su se vratili u svoje zemlje.
Iako preciznih podataka još nema, prema ličnim svjedočenjima može se zaključiti da je veliki broj njih u zapadnoj Evropi ostao bez posla, jer su radili uz nesigurne ugovore ili nacrno.
Kriza ih je ostavila bez posla i pitanje je koliko će to potrajati.
Vlasti u regiji bave se hitnim mjerama koje bi trebale ublažiti ekonomske posljedice pandemije i kao da se još ne razmišlja šta znači masovni povratak nezaposlenih iz inozemstva, navodi DW.
Nije problem samo u činjenici da će se povećati broj nezaposlenih, nego bi i količina doznaka - novca koji gastarbajteri šalju rodbini ili prijateljima - mogla da se značajno smanji.
Profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić za DW kaže da ne očekuje da će povratnici biti teret za državu jer se uglavnom vraćaju s ušteđevinom.
Smatra da će zapadne ekonomije, kad splasne kriza zbog pandemije, ponovo masovno tražiti radnike koji obavljaju poslove koje domaće stanovništvo ne želi, pa će i doznake iz inozemstva ponovno početi stizati.
