Najduži američki rat završio je u Afganistanu nakon dugog niza godina potpuno urušivši ugled Sjedinjenih Američkih Država.
Neočekivano brz pad vlade u Kabulu znači da će 20. godišnjica napada 11. septembra, koja je potaknula američku invaziju, vjerojatno biti obilježen s talibanima na vlasti u Afganistanu, iako su Amerikanci ondje izgubili 2500 života i utrošili više od dva bilijuna dolara.
Dobar dio analitičara smatra da će debakl nakon povlačenja američkih snaga iz zemlje nesumnjivo oslabiti američki položaj na globalnoj pozornici.
"Američka vjerodostojnost kao saveznika sigurno se smanjila načinom na koji je afganistanska vlada napuštena, počevši od razgovora u Dohi", kaže Husian Hakani, bivši pakistanski veleposlanik u SAD-u, refereirajući se na prošlogodišnje pregovore s talibanima u glavnom katarskom gradu u kojima su Sjedinjene Države objavile vremenski okvir za povlačenje.
Hakani tvrdi da nakon toga američki diplomati nisu mogli ništa više nego slati tvitove talibanima da se zaustave.
"Diplomati najmoćnije zemlje svijeta nasamareni su u Dohi, a njihove čelnike jednostavno se ignoriralo. To može potaknuti i druge da se upuste u dvoličnu diplomaciju", Hakani.
Kao u Sajgonu
Predsjednik Joe Biden izložen je žestokim kritikama da je povlačanje bilo loše izvedeno i da su Amerikanci morali juriti da izvuku svoje osoblje iz zemlje, baš kao u Sajgonu 1975. godine, i to sam mjesec dana nakon što je Biden i sam govorio da nema šanse da se afganistanska vlada tako olako preda.
"To će imati posljedice mnogo šire od Afganistana. Američki protivnici sada znaju da nam mogu prijetiti, a naši se saveznici jutros pitaju mogu li u bilo čemu računati na nas", kazala je republikanska kongresnica Liz Cheney.
Bidenova administracija požurila je objasniti da je Donald Trump dogovorio sporazum iz Dohe i da većina američke javnosti podržava završetak "vječnih ratova".
Državni tajnik Antony Blinken utvrdio je da je SAD uspio u svojoj primarnoj misiji, privesti pravdi vođe Al Kaide, odgovorne za napade 11. septembar.
"Istina je i da našim strateškim suparnicima diljem svijeta niše ne bi bilo draže nego da se zakopamo u Afganistanu idući pet, deset, dvadeset godina. To nije u našem nacionalnom interesu", rekao je.
Kako prenosi Jutarnji liste, Kina, koju Bidenova administracija smatra najvećim izazovom, već se pomalo naslađuje. Nacionalistički Global Times već je objavio analizu u kojoj naglašava da je "Washington nepouzdan partner koji uvijek napušta svoje partnere kad mu je to u interesu".
Kula od karata
Neki su američki političari tvrdili da bi u Afganistanu trebalo biti stalnih 2500 američkih vojnika, ali je Biden odlučio da je rat završen ne želeći više ondje riskirati američke živote.
Analitičarka Trita Parsi, potpredsjednica Quincyjeva instituta za odgovorno državništvo, slaže se s povlačenjem.
"Kad vidite da se sve urušilo u devet dana, to znači da ondje nije bilo ništa doli kuće od karata", rekla je.
Nada se da će povlačenje pomoći da se prestane razmišljati, u Washingtonu i u svijetu, da američka vojska mora biti prvo rješenje.
"Možda će se sada ublažiti vanjski pritisak da Sjedinjene Države moraju djelovati kao da imaju odgovor na sve u svijetu", zaključila je.
