Sumiraju se ekonomski i politički učinci posjete predsjednika Turske Bosni i Hercegovini. Dogovoreni su trgovinski i investicijski koraci. Postavlja se pitanje je li posjeta promijenila unutrašnje odnose političara, ali i jesu li ekonomski učinci ostali u sjeni političkih neslaganja? Analitičari se pitaju je li na pomolu deblokade institucija, dok opozicija u Republici Srpskoj najavljuje sastanak, piše BHRT.
Međunarodna zajednica, pogled na budućnost Bosne i Hercegovine, unutrašnji dogovor i dijalog, ali i blokade i shvatanje blokada na različit način … dobro poznate bh. javnosti su teme koje su obilježile obraćanje članova Predsjedništva BiH nakon susreta sa predsjednikom Turske.
“Politički aranžman mora biti unutra ono što se mi dogovorimo. Dejtonski sporazum gotovo i ne postoji jer je on uništen od intervencija međunarodne zajednice i u tom pogledu mi moramo doći do jednog novog dogovora koji može stabilizirati BiH u narednih nekoliko decenija”, kazao je član Predsjedništva Milorad Dodik.
Njegov kolega Šefik Džaferović stava je da blokirati to što je usvojeno kao rješenje i ne poštovati to i tražiti nove razgovore i dogovore, ne predstavlja dijalog.
“Na kraju će se to završiti, a vidjet ćemo kad će se završtiti, to ne zavisi od mene niti je u mojim rukama, završit će se konstatacijom da smo džaba gubili vrijeme i energiju”, kazao je Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Dolazak člana Predsjedništva na sastanak, kao i ministara iz SNSD-a, te Dodikova izjava da Dejton ne postoji, izazvali su oštru reakciju opozicije u Republici Srpskoj. Zbog toga je najavljen i sastanak opozicije u ponedjeljak.
“Plasiranje ove izjave sada, u ovom trenutku, nije slučajno i predstavlja jednu od najvećih prijetnji za Republiku Srpsku. Najava novog dogovora znači i najavu Dejtona 2, što je direktno igranje sa sudbinom Republike Srpske”, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović.
Ključno pitanje je – ko je izvukao benefite ove posjete? Po svemu sudeći, politički i ekonomski benefiti pripali su turskom predsjedniku, smatra Ranko Mavrak. Tako se pokazalo da s Erdoanom svi rado razgovaraju i svi ga u Bosni i Hercegovini slušaju, iako on nije ništa novo obećao. A vješto je”, kaže Mavrak, “izbjegao miješanje u unutrašnju politiku BiH.
“Situacija u Bosni i Hercegovini je dovoljno komplicirana da se on njome na pojavnoj razini ne treba baviti – je li se bavio iza zatvorenih vrata sa članovima Predsjedništva to ne znamo, no i ako jeste to očigledno nije dalo spektakularne rezulate”, kaže on.
Dok se sumiraju odjeci, jedno je sigurno – sastanak s Erdoanom nije pomirio ni promijenio ranije stavove članova Predsjedništva. Međutim, proizveo je nagovještaje deblokade institucija, smatra analitičar Velizar Antić.
“Mi možemo govoriti o poništavanju odluke Narodne skupštine Republike Srpske od strane Milorada Dodika – da je on stavio neki svoj interes i interes koji on ima s Erdoanom ispred zaključaka koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske”.
Ekonomski i politički efekti ovog sastanka sveli su se na ranije očekivano – povećanje robne razmjene Bosne i Hercegovine i Turske na milijardu dolara i nastavak investicionih ulaganja, posebno na gradnju autoputa Sarajevo – Beograd. Domaći političari su još jednom pokazali da kada je riječ o finansijama – u ovom slučaju projektima i investicijama, po svemu sudeći blokade nema, poručuju analitičari.
