Nužno je uvijek i iznova osvježavati pamćenje i čuvati kulturu sjećanja baziranu na relevantnim historijskim izvorima i činjenicama kako bi počinjeni zločini bili sačuvani od zaborava, mišljenja je novinar, publicista i autor dokumentarnih filmova Avdo Huseinović.
Huseinović je autor mnogih dokumentarnih filmova koji su ostavili značajan utisak ne samo na publiku u Bosni i Hercegovini, nego i regionu. Nerijetko, kontaktiraju ga ljudi iz Srbije kako bi mu prenijeli svoje utiske o filmu koji su pregledali navodeći kako su užasnuti zločinima koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini.
Često radi na nekoliko projekata, a među značajnijim u posljednje vrijeme je i film radnog naslova ”Postupi po naređenju: Dželati u plavom” koji obrađuje temu, s dokumentarnog aspekta, koja je pod ”tepihom“, a riječ je ulozi MUP-a Republike Srpske u brojnim velikim zločinima nad nesrpskim stanovništvom na području Republike Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do 1995. godine s posebnim fokusom na genocid u Srebrenici 1995, za koji je pravosnažnom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu, MUP Republike Srpske presuđen za učešće u genocidu.
“To je, po mojim dosadašnjim saznanjima, jedina policijska struktura u svijetu koja je presuđena za genocid. Kada govorimo o učešću MUP-a Republike Srpske u genocidu u Srebrenici tu prvenstveno mislimo i to ćemo 'hirurški' precizno prikazati kroz brojne relevantne dokumente, izvještaje, izjave, pa i arhivske snimke, izjave preživjelih priču od 13. julu 1995. godine, o prvoj velikoj egzekuciji srebreničkih Bošnjaka, u zemljoradničkoj zadruzi Kravica, izvršenoj 13. jula u popodnevnim satima kada je, po izvještaju i podacima Tribunala u Haagu za svega nekoliko sati 13. i svega sat ujutru 14. jula ubijeno više od 1.300 srebreničkih muškaraca i dječaka“, rekao je Huseinović, u razgovoru za Anadolu Agency (AA).
Premijera planirana za početak 2022.
Podsjetio je na donesene pravosnažne presude, te posebno izdvojio presudu Ljubomiru Borovčaninu koji je bio na čelu tada specijalne brigade MUP-a Republike Srpske na terenu združenih snaga, kao i presude Dušku Jeviću – Staljinu, Medeljevu Đuriću – Manetu te još nekolicini pripadnika specijalnih snaga srpske policije, a trenutno se vodi predmet ”Kravica“ protiv Nedeljka Neđe Milidragovića.
Huseinović nastoji u veoma kratkom vremenskom periodu prikupiti što više izjava preživjelih žrtava i svjedoka, svjestan da se često desi da ljudi umiru prije nego što iznesu istinu o zločinima koji su počinjeni.
”Nema filma, dosadašnjeg kojeg smo radili, da se nije takva situacija desila. Nema filma da bar dva ili tri svjedoka koji čak i učestvuju u filmu ne dožive premijeru. Posebno je to bilo izraženo u slučaju našeg posljednjeg prikazanog filma 'Ubijeni prirodnom smrću', čiju smo premijeru imali u Janji prije desetak dana. Dva važna svjedoka, pokojna Živana Delić i rahmetli Amir Fidahić, oboje roditelji koji su poslije 1992. godine živjeli da saznaju istinu i pronađu svoje ubijene sinove. Oni su vrlo brzo nakon intervjua preminuli i zbog toga je veoma važan ovaj period narednih nekoliko godina kako bi pokušali uzeti izjave, i iskoristiti ovodunjalučku prisutnost tih ljudi“, nagasio je Huseinović.
Smatra kako zločinci priželjkuju da, ako jednog dana dođe do procesa protiv njih, ne bude živih svjedoka.
Huseinović navodi kako još uvijek rade na detaljima filma čije se prikazivanje očekuje početkom 2022. godine. Dodaje kako očekuju određeni ekskluzivni materijal i učesnike koji će biti prikazani u filmu čiji je dio već u montaži.
Očekuje da će krajem novembra krenuti sa krajnjom završnom fazom, a radni naslov filma je “Postupi po naređenju: Dželati u plavom“.
”Postupi po naređenju – po automatizmu otkriva da je to bio sistemski zločin, a 'dželati u plavom' – to je simbolika”, pojasnio je Huseinović koji je kazao kako mnogo pažnje posvećuje naslovima.
Cilj je jedan – govoriti o zločinu i ne dopustiti da bude zaboravljen.
Prvi film u kojem se spajaju Prijedor i Srebrenica
”Ono što je jako važno, ovo je prvi film u kojem spajamo Prijedor i Srebrenicu. Prijedor 1992. godine, kao početna faza velikih zločina nad Bošnjacima i bosanskim Hrvatima. Ono što je jako bitno jeste da, a to ostane često u sjeni, je najveće zločine na području Prijedora i području doline rijeke Sane počinila policija. Ovdje se posebno bavimo ulogom zloglasnog interventnog voda prijedorske policije, koji je između ostalog izvršio masakr na Korićanskim stijenama“, kazao je Huseinović.
Jedna od poruka filma, navodi Huseinović, jeste da je MUP Republike Srpske od svog nastanka u aprilu 1992. godine, u vrijeme kada nije bila formirana Vojska Republike Srpske, koja je formirana u drugoj polovini maja 1992, bio predvodnik zločina, a zločinačku ulogu završio je 1995. godine s genocidom u Srebrenici.
Huseinović je rekao kako su na osnovu historijskih dokumenata otkrili ko su žrtve, kao i okolnosti koje su se dešavale te počinioci.
”To je možda i najvažniji segment, da ovdje objavljujemo desetine imena direktnih izvršilaca pripadnika srpske policije“, naveo je Huseinović koji dodaje kako je film baziran na presudama i činjenicama pa se može smatrati svojevrsnim historijskim izvorom.
Osvrnuo se i na Zakon o negiranju genocida kojeg je krajem jula 2021. godine nametnuo bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.
”Zakon je neophodan i (on, op.a.) je civilizacijska norma, ali sve to što je visoki predstavnik nametnuo, bit će beznačajno ako zakaže njegova implementacija, poput onih rezolucija koje je međunarodna zajednica donosila 1992.-1993. godine, a znamo da se iz jedne od takvih rezolucija iz 1993. izrodio najveći genocid na evropskom tlu u drugoj polovini 20. stoljeća. Te rezolucije nisu ispunile svoju namjenu“, mišljenja je Huseinović.
Navodi kako još uvijek ne postoje pokazatelji na koji način će biti sprovođen zakon.
”Zakon o negiranju je nešto čemu se mi radujemo, što je nama jako potrebno i koliko je on važan pokazuje nam i dosad nezapamćena, brutalna medijska operacija iz Beograda koja se iz sata u sat vodi protiv tog zakona sa ciljem regrutovanja širih narodnih srpskih masa kako bi se te mase uvjerile da je taj zakon izričito protiv jednog naroda. Ne, to je zakon usmjeren protiv onih koji su simpatizeri zla, protiv onih koji bi sutra sve to ponovili“, rekao je Huseinović.
Potrebno je, pojašnjava on, prepustiti vremenu da bi se vidjelo kako će se sve odvijati.
Osvrnuvši se na gostovanje ratnog zločinca Duška Kornjače na jednom od srbijanskih medija.
Naime, optužnica tereti optuženog Duška Kornjaču da je u periodu od sredine aprila 1992. do kraja juna 1992. godine na području općine Čajniče, u okviru širokog i sistematičnog napada Teritorijalne odbrane i Policijske stanice srpske opštine Čajniče, kao predsjednik Kriznog štaba, kasnije komandant ratnog štaba Srpske opštine Čajniče te predsjednik Skupštine opštine i ministar odbrane u Vladi Srpske autonomne teritorije Hercegovina, kao svjestan učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, planirao i naredio progon nesrpskog stanovništva iz općine Čajniče.
”Taj čovjek je u svom monologu u nekih 40-ak minuta iznio toliko laži i historijskih falsifikata. To je problem, što niko tamo nikada nije sjeo da kaže: 'Hajde da dovedemo nepristrasne pravnike i napravimo analizu predmeta, uključujući predmet Nasera Orića'. Kad se dođe u sudnicu, samo fakti i dokazi igraju ulogu. Sve ono što se prepričava, čula-kazala, to u sudnici ne igra ulogu“, istakao je Huseinović koji je dodao kako bi tada “analizom predmeta shvatili koliko je bilo lažnih svjedoka, nedokazanih činjenica koje se danas u pojedinim srbijanskim medijima pogrešno plasiraju“.
Podsjetio je kako se u brojnim predmetima u kojima je suđeno za ratne zločine, suđeno po dokazima, a ne zato što je neko pripadnik nekog naroda.
Huseinović je ukazao na činjenicu da jednom značajnom broju srpskih oficira i vojnika tužioci nisu uspjeli dokazati optužnice pred Sudom BiH, ali da pojedini političari, udruženja i tome slično izbjegavaju tu činjenicu.
Mnogo je tema koje treba obraditi, uključujući fenomen odbrane
Istakao je kako se u medijima plasiraju određene pogrešne informacije, ali da ljudi, među kojima i ličnosti koju uvažava publika iz cijelog regiona, promijene mišljenje kada pogledaju dokumentarni film baziran na činjenicama i presudama relevantnih sudova.
Smatra kako je mnogo tema ili fenomena koje bi trebalo obraditi s historijskog aspekta i dokumentovati, a tiču se perioda 1992.-1995. godina u BiH.
“Svaki grad, svako mjesto ima svoju tegobnu priču. Posebno mislim na gradove koji su bili okupirani. Brojne su i nevjerovatne teme. Recimo, pisao sam kolumne i bavio se tim specifičnim temama. Svaka ta kolumna može biti priča za sebe. Spomenuli smo doktora Kornjaču. Neobjašnjivo je da je toliko ljekara bilo uključeno u taj udruženi zločinački poduhvat“, rekao je Huseinović te naveo primjere presuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, Milomira Stakića, Milana Kovačevića i brojnih drugih.
Dodaje kako su ljudi koji su položili Hipokratovu zakletvu učestvovali u najmonstruoznijim zločinima.
”To je slučaj i sa policajcima. Šta je zadatak policajaca? Da čuvaju živote, imovinu ljudi, a ovdje su oni bili na čelu ugrožavanja istih. Postoje brojni neobični slučajevi koje bi trebalo obraditi. I pored ovih priča o zločinima, često se bavimo i otporom agresiji, fenomenima odbrane Republike BiH. Tu smo možda i najmanje uradili, da prikažemo, ostavimo historiji kao važan prilog ulogu 'malog, običnog čovjeka' koji je stao u odbranu države, naroda, protiv jedne od najvećih, najopremljenijih evropskih armija“, naglasio je Huseinović.
Istakao je kako su posebno zanimljivi fenomeni odbrane određenih malih sredina za koje prije agresije mnogi nisu ni čuli – Teočak, Sapna, Čelić, Žepa, a koja su se zbog herojstva stanovnika, “preselila iz geografije u historiju”.
”Bilo bi važno uvijek iznova osvježavati pamćenje, jer tek kada sam ušao u ovo, često kažem, 'minsko polje' neistraženih historijskih činjenica o nama, ne samo vezanih za period 90-ih godina nego i općenito za prošlost Bosne i Bošnjaka, vidimo koliko ništa ne znamo o sebi. Zbog toga, bilo bi jako bitno edukovati se stalno iznova, jer to dođe kao jedan sastavni dio mentalne higijene”, kazao je Huseinović te dodao kako su danas dostupne informacije, barem za osnovno poznavanje historijskih činjenica.
Novinar i publicista Avdo Huseinović, rođen je 25. novembra 1973. godine u Sarajevu. Godinama je saradnik poznatih časopisa u zemlji i regionu, kao i u bh. dijaspori. Kroz istraživački rad uključen je u otkrivanje i borbu za procesuiranje ratnih zločinaca, tokom genocida nad Bošnjacima 1992.-1995.
Do sada je objavio knjige: ”Dželati naroda mog” (2009.), ”Naser od Gazimestana do Haga i nazad” (2013.), ”Stazama bosanskih vitezova“ (2014.) i ”Dan D ili slučaj Dobrovoljačka” (2017.).
Autor je dokumentarnih filmova: “Vanzemaljci iznad Sarajeva“ (2008.), ”Daleko je Tuzla“ (2010.), ”Bosna ili smrt“ (2011.), ”A bili su samo djeca“ (2012.), ”Na Drini krvavi Višegrad, prijedorska polja smrti, logori smrti” (2014.), ”Herceg Bosna, zločin i kazna” (2015.), ”Operacija Sana 95.- nedovršena pobjeda“ (2015.), ”Bošnjaci, genocid u kontinuitetu” (2016.), ”Prvi mart - Put u nezavisnost“ (2017.), “Usporeni genocid“ i Ubijeni prirodnom smrću” (oba 2021.).
