Nakon sastanka crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i njegovog domaćina Zorana Milanovića na Pantovčaku, dvojica čelnika dali su izjave za medije.
"Poziv je uslijedio nakon ovih čudnih i nezgodnih događaja na Cetinju zadnjih dana. Posjet se ionako trebao dogoditi, ali su ga ovi događaji ubrzali. Htjeli smo dati podršku otvorenoj Crnoj Gori, većinu toga smo razjasnili. Crna Gora je 1997. godine mene navela da se zapitam, možda je to drugačija država. To je bilo kada je prosvjednike u maršu na Tuzi, kod Podgorice, u kojemu žive katolički Albanci, kada se svjetina išla fizički obračunati, zaustavila ih je policija. To je prvi puta na prostorima divljački turbulentne Jugoslavije, da je u tim krajevima policija stala u zaštitu nacionalne manjine koja je bila tretirana kao neprijatelj. Od tada je Crna Gora drugačija, kandidat za članstvo u EU i otvorila je svoje zadnje poglavlje, rekao je Milanović u uvodnom obraćanju.
Milanović je izjavio da će se s crnogorskim čelnikom, nakon što on posjeti premijera Andreja Plenkovića i šefa Sabora Jandrokovića još družiti kratko vrijeme na Brijunima.
"Zadovoljan sam današnjim boravkom u Zagrebu. Zahvalan sam na pozivu za uzvratnu posjetu i na dobrom izboru termina za realizaciju posjeta. Želim iznijeti viđenje naših odnosa, Hrvatsku doživljavamo kao dobrog susjeda, koja nas podržava, imamo intenzivnu razmjenu iskustava vezano za pregovore prema EU. U tu svrhu imamo česte političke kontakte koji su na najvišem nivou, u prilog tome ide i današnja posjeta. Bili smo u razgovorima fokusirani na euroatlantske napore, ponovio bih da za nas evropska i euroatlantska budućnost jednako stabilnost Balkana. Zbog toga nas pogađa deficit pažnje iz Evrope na zbivanja u Crnoj Gori", rekao je Đukanović.
"Rusija na prostoru Zapadnog Balkana djeluje radi plasmana geopolitičkih interesa. Poruke koje dobivamo iz Moskve je da je naše članstvu u NATO-u nije dobar geopolitički izbor. Već sam rekao da nema alternative euroatlantskoj budućnosti. Od susjeda koji najbolje poznaju našu regiju imat ćemo podršku u buđenju pomalo usnule pažnje u Evropi, da nam pomognu da ne sklizne s tog puta. Pričali smo i o bilateralnoj saradnju. Zahvalio bih se Hrvatskoj na raznim vidovima podrške, od političke do stručne i materijalne. Nedavno smo dobili 10.000 AstraZeneca vakcina. iz Hrvatske", rekao je Đukanović.
Je li poziv Đukanoviću da dođe u Zagreb i poruka Beogradu?
"Poziv Đukanoviću je i poruka Beogradu, kada je kolega iz Crne Gore postavio pitanje podrške međunarodne zajednice novim izborima u Crnoj Gori je pitanje izvan mog dosega. Ali prisjećam se svega što je prolazila Hrvatska, rješavali smo se utjecaja međunarodne zajednice kao zarazne bolesti. Nepostojeći Berlin, nepostojeći Bruxelles kada je pitanju podrška Sarajevu, Zagrebu, Beogradu… moja je poruka: bavite se samim sobom. Bruxelles da, ali u onoj mjeri u kojoj želite biti članica EU. Što sad stoji između EU-a i Crne Gore? Izbori u Francuskoj? Da, ali i to će brzo proći. To što nema rata, nema razloga da Europa drži oči zatvorenima", rekao je Milanović.
Milanović je komentirao poziv srpskog predsjednika Aleksandra Vučića da svi Srbi u svijetu izvjese zastave na Dan srpskog jedinstva.
"Ja ne pozivam Hrvate da po Srbiji mlataraju hrvatskim zastavama jer to je nezdravo, to se ne radi. Drago mi je da su hrvatski Srbi, to je bilo na Pupovčevu sugestiju, ostali hladne glave", rekao je Milanović.
Obojica čelnika komentirali su i posjetu njemačke kancelarke Angele Merkel Beogradu.
"Nije ispravno izvlačiti generalne zaključke iz činjenice da netko nekoga posjećuje", rekao je Milanović
"Nisam tu da tumačim razloge zbog kojih neka od evropskih država ima ovakav ili onakav odnos prema bilo kojoj zemlji, vi ste spomenuli Merkel. Prema onome što je aktualna politika Srbije prema Crnoj Gori, ta politika kaže da je pravo Srbije da štiti ugrožena prava Srbije u drugim državama, Ja to čitam kao ugrožavanje suverentiteta drugih država. Osobito obzirom na događanja 90-tih. Nadajmo se da nećemo morati prolaziti kroz isti scenarij", rekao je Đukanović.
Đukanović je odgovarao na pitanje zašto se Crna Gora dosada nije ozbiljno bavila pitanjima autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.
"Bavili smo se pitanjima autokefalnosti crnogorske pravoslavne crkve, to je proces koji traži vrijeme i mora se pažljivo voditi. Ima sporiju dinamiku nego što su politički procesi. Morat ćemo ići kroz drugi scenarij, želim samo skrenuti pažnju da to nisu pitanja koja se prelamaju preko koljena i ona obavezno završavaju u krvoproliću", rekao je.
Milanović se na kraju osvrnuo na izjavu pokojnog patrijarha Irineja i ipak prokomentirao nedavnu posjetu Angele Merkel Srbiji.
"Ova izjava da su prava Srba u Crnoj Gori ugrožena više nego u Pavelićevoj Hrvatskoj.. nakon toga može jedino šaka poletjeti, ni Slobodan Milošević nije prelazio tu granicu, njegovo govor bio je više komitetski, da ne kažem sokratovski", rekao je te se ipak osvrnuo na nedavnu posjetu Merkel Srbiji:
"Idu posjećivati onoga ko je problematičan", zaključio je.
