Milioni Amerikanaca koji su ostali bez posla na početku pandemije, sada nailaze na veliku ponudu na tržištu rada. Ali, zbog širenja delta soja koronavirusa radnici ne žure da se vrate na posao, iako će novčana pomoć koju dobijaju od vlade isteći, a neki poslodavci nude i veće plate.
U Charlotteu, Sjevernoj Karolini, kao i u mnogim dijelovima SAD-a, vlasnici lokala ne mogu da nađu dovoljno radnika. Oglasi za posao su svuda po gradu, a lokalna stopa nezaposlenosti je pala sa 14 na 5 posto.
“Ovdje ima posla. Naš restoran je stalno pun i dobro zarađujemo, ali nemamo dovoljno radnika”, kaže menadžer picerije Brixx Lethr Rotherttold.
Slična priča i u obližnjoj kafeteriji.
“Taman kad pomislimo da smo se snašli, obim posla se poveća i treba nam još radnika. Kao da nikad nije dovoljno”, kaže menadžer Enzo Pazos.
Ekonomista Matthew Metzgar kaže za Glas Amerike da je federalna novčana pomoć veća od plate koju su neki zarađivali prije pandemije.
“I sa tom visokom kompenzacijom, ljudi nisu voljni da se vrate na posao i zarađuju manje od pomoći”, kaže on.
Drugi kažu da ne žele da se vrate na posao zbog bliskog kontakta koji imaju sa ljudima, u momentu kada od korone u SAD-u dnevno umire više od 1.500 ljudi.
“Meni se čini da većina izbjegava da se vrati na posao iz bezbjednosnih razloga. Neki moji nezposleni prijatelji nisu ni tražili nove poslove, vratili su se da žive sa roditeljima i planiraju da tako ostane dok se ne osjete bezbjedno”, kaže Alex Jordan Ku, koji traži posao.
Velika prepreka povratku na posao je i to što mnogi ne mogu da priušte da im neko čuva djecu, što je eskaliralo kada su zbog COVID-19 zatvorene škole. To djelimično može biti riješeno kada se škole ponovo otvore, što nije slučaj sa vrtićima koji nemaju dovoljno osoblja.
Kako bi podstakla ljude da se vrate na posao, Bidenova administracija najavljuje subvencije za brigu o djeci koje su predviđene zakonom o infrastrukturi i socijalnoj pomoći vrijednom 3,5 bilijarde dolara.
Na nedavno održanom sajmu zapošljavanja u Virginiji, mnogi su se raspitivali za veće plate, ali i za zdravstveno i penziono osiguranje.
“Tražim stalan posao, jako mi je važno i da imam dobro zdravstveno osiguranje”, kaže Lisette Bez koja je došla na sajam i dodaje da čeka na pravi posao iako je trenutno nezaposlena i ne prima pomoć.
“Zdravstvena njega je u ovoj situaciji poskupila i za mnoge ljude je to veliki problem. Znači, nije dovoljno da samo nađete neki posao, i ove stvari su važne”, ističe Bez.
Poslodavci, koji nemaju kontrolu nad pandemijom, mogu samo da nude veće plate.
Predsjednik sindikata zaposlenih na aerodromu u Charlotteu, William Voltz, kaže da je radnicima potrebno povećati plate na najmanje 17 dolara na sat, sa sadašnjeg minimalca od 7,25 dolara.
Mnogi poslodavci su i povećali satnice, pa je tako minimalac u Amazonu sada 18 dolara, a bio je 15 prije pandemije.
Ekonomisti kažu da će, osim povećanja plata, ključna biti i kreativnost poslodavaca i da će morati da modifikuju neka radna mjesta kako bi pronašli dovoljno radne snage
