Nova koronavirusna infekcija poznata kao COVID-19 i dalje se širi svijetom – broj potvrđenih slučajeva širom svijeta još raste, vlade mnogih država ulažu nevjerovatne napore kako bi ograničile opći doseg pandemije.
No, još postoji mnogo neizvjesnosti i priličan broj nenaučnih spekulacija o virusu i njegovim učincima na ljudsko tijelo. A neki od prijavljenih simptoma COVID-19, poput temperature, kašlja i nedostatka daha, preklapaju se sa simptomima svakodnevnih bolesti, poput upale grla, gripe i prehlade.
Carl Fichtenbaum, stručnjak za zarazne bolesti i profesor kliničke medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Cincinnatiju, kaže da još ima mnogo toga što naučnici ne razumiju, između ostalog kakve tačno probleme ovaj virus uzrokuje organizmu, kako otima ćelije i oštećuje organe poput pluća.
„To je novi virus i još ga pokušavamo razotkriti“, kaže on.
Evo šta su neki istraživači i kliničari do sada naučili o tome što infekcija COVID-19 čini našem organizmu.
Virus koji uzrokuje bolest nazvanu COVID-19 (COrona VIrus Disease, otkrivena 2019.) prenosi se sitnim, nevidljivim kapljicama koje se šalju u zrak kad neko već zaražen kašlje ili kiše. Te kapljice tada mogu unijeti ljudi u blizini ili sletjeti na površine koje drugi dodiruju, što potencijalno može prenijeti virusne čestice iz njihovih ruku u oči, nos ili usta.
„Općenito, osoba će ga ili dobiti putem ruku ili će ga povremeno udahnuti u usta ili nos“, kaže Fichtenbaum.
Jednom udahnute u stražnji dio grla i nosnih kanala, virusne čestice vežu se za vrstu receptora na površini ćelija. Te su čestice prošarane nazubljenim proteinima u obliku šiljaka, što Fichtenbaum opisuje kao ključ koji može otvoriti zaključana vrata staničnog receptora.
„Ti se proteini vežu za receptore i virus može započeti proces ulaska i umnožavanja“, kaže Fichtenbaum. "Kao i svaki drugi oblik života, i on želi preživjeti", kaže on.
Da bi to postigao, virus se najprije mora kopirati. Nakon što se pričvrsti na ćelije, širi svoj genetski materijal, odnosno RNK, unutar nje. Nakon toga, virus preuzima metabolizam ćelije kako bi stvorio "tvornice replikacije" i napravio što više kopija RNK.
„To je u biti krađa resursa iz ćelija domaćina“, kaže Robert Kirchdoerfer, biohemičar sa Univerziteta Wisconsin-Madison koji proučava koronaviruse.
Kako se virus množi, potiče se imunološki odgovor tijela.
„Imunološki sistem poručuje: 'Ne sviđa nam se uljez i želimo ga se riješiti'“, kaže Fichtenbaum. Nakon što se ta bitka dogodi, ljudi počinju razvijati simptome jer prethodno zdravo tkivo postaje oštećeno i upaljeno. Ovi simptomi uključuju grlobolju, curenje iz nosa, kihanje, kašalj i ponekad temperaturu.
„Ako virus prođe dovoljno nisko i uđe u naša pluća, možemo razviti pneumoniju, što dovodi do kratkoće daha i bolova u prsima“, dodaje Fichtenbaum.
Za većinu stanovništva, objašnjava Fichtenbaum, nakon razdoblja infekcije, slijedi razdoblje oporavka.
„Većina ljudi će se izvući s dobrim ishodom“, kaže on. U isto vrijeme, centri za kontrolu i prevenciju bolesti upozoravaju da su stariji odrasli i oni s ozbiljnim, postojećim medicinskim stanjima – poput srčanih bolesti, dijabetesa i bolesti pluća – izloženi većem riziku od ozbiljne bolesti ako se zaraze.
„To ne znači da će svi koji imaju te probleme loše završiti,“ dodaje Fichtenbaum. "Samo je veća šansa da će od inače zdrave osobe postati ranjiviji i imati loš ishod."
Pluća nisu jedini dio tijela na koji može utjecati virus. Fichtenbaum kaže da kod nekih ljudi infekcija može uzrokovati da srce kuca u nepravilnim intervalima i pumpa manje snažno, što potencijalno može dovesti do zatajenja srca.
"Ponekad ljudi mogu imati neurološke probleme poput vrtoglavice ili slabosti ruku ili nogu", kaže on. "I može se dogoditi zbunjenost jer naš mozak jednostavno ne funkcionira onako kako bi trebao. Budući da se virus može progutati, može zaraziti i ćelije u crijevima. Od izbijanja virusa u decembru prošle godine, probavni su problemi česta pritužba među zaraženima."
CDC je izvijestio da je u uzorcima krvi i stolice pronađen genetski materijal virusa. A nova istraživanja pokazuju da bi proljev i ostali gastrointestinalni problemi mogli biti među prvim znakovima bolesti COVID-19.
Prema istraživanju objavljenom u američkom časopisu za gastroenterologiju, gotovo polovina zaraženih koronavirusom došla je u bolnicu s "probavnim simptomima kao glavnom tegobom". Autori studije pregledali su podatke 204 pacijenta u kineskoj provinciji Hubei, odakle virus potječe, i otkrili da je 99 od njih imalo simptome poput proljeva, povraćanja i bolova u trbuhu.
Ali još su istraživanja novoga koronavirusa nedovoljna.
"Još moramo mnogo toga doznati", kaže Fichtenbaum. "I naravno, voljeli bismo razumjeti i naučiti kako postupati s njim u ozbiljnijim slučajevima."
