Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić i predsjedavajući Doma naroda Bakir Izetbegović uputili su zajedničko pismo predsjedniku Evropskog parlamenta Davidu Sassoliju, predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, visokom komesaru EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepu Borrellu, predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu i članovima Vijeća, predsjednicima Zastupničkog doma i Senata u Kongresu SAD-a, Nency Pelosi i Joshepu Leahyju, te ostalim relevantnim predstavnicima institucija EU, Vijeća Evrope i SAD.
Pismo je upućeno na nekoliko stotina adresa, uz ostalo i svim europarlamentarcima, članovima Kongresnog kluba prijatelja BiH u Kongresu SAD, te ministrima vanjskih poslova država članica EU.
Zvizdić i Izetbegović u pismu upozoravaju na aktuelnu situaciju u BiH i mogućnost eskalacije tenzija koje su stvorene protivustavnim i nezakonitim aktivnostima dijela političkih snaga iz entiteta RS.
Čelnici oba doma Parlamentarne skupštine BiH su podsjetili na posljedice posljednjeg rata, koji je rezultirao etničkim čišćenjem prostora entiteta RS, rušenjem katoličkih i muslimanskih bogomolja i brisanjem tragova postojanja Bošnjaka i Hrvata u ovom dijelu BiH. Također su podsjetili da je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz snažnu podršku međunarodne zajednice, krenuo proces normalizacije i pomirenja u BiH, te da je u međuvremenu ostvaren značajan uspjeh.
"Također, možemo sa sigurnošću reći da bi BiH danas bila daleko stabilnija i uspješnija država da nije bilo djelovanja političke stranke SNSD predvođene Miloradom Dodikom. U posljednjih 15 godina, ispočetka skromno a s vremenom sve otvorenije i drskije, ovaj političar i njegovi saradnici su kočili napredak zemlje na njenom euroatlanskom putu i činili sve da zadrže aparthejd u odnosu na Hrvate i Bošnjake u RS", navodi se u pismu.
Izetbegović i Zvizdić podsjećaju da je u zvaničnim dokumentima sa Kongresa iz 2015. godine SNSD kao svoj strateški cilj naveo otcjepljenje entiteta RS od BiH, odnosno dovršetak Karadžićevih i Mladićevih ciljeva političkim sredstvima.
"U tu svrhu su intenzivirali antidejtonske aktivnosti, kreirali stalne krize i blokade u funkcionisanju države i njenih institucija, te drsko provocirali prodržavne političke snage i predstavnike međunarodne zajednice u BiH. Jedna u nizu provokacija bila su i odlikovanja koje je Narodna skupština RS prije ravno pet godina dodijelila ratnim zločincima presuđenim pred Haškim tribunalom za zločin genocida u Srebrenici i druge ratne zločine, Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku i Biljani Plavšić", pojašnjava se.
U tom kontekstu objašnjavaju i posljednju odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, koji je, koristeći Bonsku ovlast, proglasio dopunu Krivičnog zakona BiH kojom je zabranio slavljenje zločina i zločinaca i negiranje genocida.
"Na ovu odluku je uslijedila reakcija vlasti u entitetu RS, predvođenih SNSD-om Milorada Dodika, koja je izazvala najtežu krizu u zemlji od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja bi, ukoliko se hitno ne reaguje, mogla rezultirati nesagledivim posljedicama", upozoravaju Izetbegović i Zvizdić.
Ističu da su SNSD i njihovi koalicioni partneri započeli aktivnosti kojima direktno ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH kao njegov integralni dio. U tom kontekstu izdvajaju aktivnosti koje se odnose na takozvani proces „vraćanja nadležnosti entitetima“, što je, smatraju, eufemizam za protivustavno stavljanje van snage zakona države BiH na prostoru entiteta RS i formiranje paradržavnih institucija u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
"Parlamentarne stranke koje čine tijesnu većinu u Narodnoj skupštini RS, a koje su okupljene oko politike SNSD-a i predsjednika te stranke Milorada Dodika, u proceduru u entitetskom parlamentu, koji nema nadležnost za to, uputili su zakone kojima pokušavaju na neustavan način van snage staviti zakone koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, te zabraniti djelovanje Oružanih snaga BiH, SIPA-e, OSA-e, UIO-a BiH i niza drugih institucija države BiH na prostoru tog bosanskohercegovačkog entiteta. To je, prema domaćem i međunarodnom pravu, očigledan napad na ustavni poredak suverene i međunarodno priznate države BiH", navodi se u pismu.
Takva politika, dodaje se, dovodi u pitanje rezultate ogromnih napora koji su uloženi u proteklim decenijama u provedbu važnih reformskih procesa, u koje je veliki trud uložila i međunarodna zajednica.
Čelnici oba doma Parlamentarne skupštine BiH su ukazali na činjenicu da su svi državni zakoni i institucije koje su nastale na temelju tih zakona utemeljeni na Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH, čijim je članovima III. 5. a) i IV.4. a) predviđena mogućnost preuzimanja nadležnosti od entiteta, te da su ti zakoni usvojeni konsenzusom svih parlamentarnih stranaka, među kojima je bio i SNSD.
"Sada su to punovažni zakoni države BiH, a osnovni princip pravne hijerarhije koji važi u svim demokratskim državama je da niži nivoi vlasti i njihovi parlamenti ne mogu mijenjati ili stavljati van snage važeće državne zakone", dodaje se.
Izetbegović i Zvizdić podsjećaju da su EU i SAD među potpisnicima Dejtonskog sporazuma i da imaju obavezu reagovati u slučaju kršenja njegovih odredbi, te da se očekuju konkretne aktivnosti koje bi potvrdile podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
"Bilo kakvo kalkulisanje i odlaganje konkretne reakcije djeluje stimulirajuće na one koji nastoje urušiti Dejtonski mirovni sporazum, te samim tim ugroziti mir i stabilnost u BiH, regiji, pa i u ostatku evropskog kontinenta. Samo zajedničkom odlučnom reakcijom, nas u BiH, EU i SAD-u, te ostalih garanata-svjedoka potpisnika Dejtonskog mirovnog sporazuma, uspjet ćemo na vrijeme zaustaviti katastrofalne posljedice koje bi nastale kao rezultat ostvarivanja prijetnji Dodikovih političkih sljedbenika iz entiteta RS. Alternativa tome je rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i mira u BiH. Taj scenarij moramo spriječiti svim sredstvima", zaključuje se u pismu.
