Facebook dokumenti (Facebook Papers) je ime za golemo curenje internih dokumenata ovog internetskog giganta koje je konzorciju sastavljenom od 17 američkih medija predvođenih CNN-om, ali i američkoj Komisiji za vrijednosnice i berzu (SEC) i Kongresu, isporučila bivša zaposlenica i zviždačica Frances Haugen.
Podsjetimo, Wall Street Journal već je u septembru objavio niz tekstova u istraživačkom serijalu nazvanom Facebook Files, koji se temelje na desecima hiljada stranica internih Facebookovih dokumenata koje je Haugen iznijela iz tvrtke u maju, prije nego što je dala otkaz, i potom podijelila s njima.
Kako smo već pisali, Haugen tvrdi da ti dokumenti dokazuju da Facebook uporno obmanjuje i javnost i vlastite dioničare - što je ilegalno - o vlastitom napretku u borbi protiv mržnje, poticanja na nasilje i dezinformacija na svojoj platformi. A obmanjivanje dioničara o poslovanju tvrtke je ilegalno.
Iako je WSJ prvi dobio na uvid neke od dokumenata koji su procurili, CNN i drugi mediji istražili su cijeli paket i u serijalu članaka objavljenih posljednjih dana iznijeli brojna nova otkrića koja produbljuju aferu s Facebookom, vjerojatno najveću u 17 godina postojanja tvrtke koju je osnovao Mark Zuckerberg - veću i od one vezane za američke izbore, rusko miješanje u njih preko Facebooka i krađe podataka miliona korisnika od strane tvrtke Cambridge Analytica u političke svrhe.
Facebook je cenzurirao vijetnamske disidente po nalogu komunističkog režima
Ovo su samo neka od eksplozivnih otkrića iz Facebook Dokumenata koja navode CNN i drugi mediji:
- Lična odluka izvršnog direktora Facebooka Marka Zuckerberga dovela je do masovne cenzure disidenata, odnosno "antidržavnog" sadržaja iz Vijetnama na Facebooku, kako vijetnamski komunistički režim ne bi zabranio ovu društvenu mrežu u svojoj zemlji.
- Iako je Zuckerberg govorio svojim zaposlenicima da se drže "nesporne neutralnosti", on i drugi iz uprave tvrtke redovito su intervenirali kako bi se političarima i drugim slavnim osobama toleriralo kršenje pravila na platformi, unatoč prigovorima zaposlenika.
- Mjere za suzbijanje promicanja mržnje i dezinformacija na Facebooku ukinute su nakon američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, iako su stranice i grupe pristaša Donalda Trumpa koje, kao i on sam, osporavaju legitimnost izbora, doživjele "meteorski" rast na mreži.
- Interni dokumenti Facebooka pokazuju da su moderatori Facebooka bili fundamentalno nespremni nakon izbora i da nisu navrijeme reagirali da zaustave aktivnosti protrampovskog pokreta Stop The Steal (Zaustavimo krađu), koji je organizirao protest pred Kapitolom u Washingtonu 6. januara ove godine - koji je pak završio nasilnom provalom u Kapitol i smrću nekoliko protestnika i barem jednog policajca. Facebook je zaista djelovao u suzbijanju opasne propagande tek nakon nasilja tog dana.
- Lažni probni profil 41-godišnje konzervativne Amerikanke koji su napravili zaposlenici Facebooka kako bi istražili sadržaj koji se dijeli konzervativcima u SAD-u dobio je, samo dva dana nakon što je zapratio službene stranice Donalda Trumpa i Fox Newsa, preporuku da zaprati stranicu o ekstremno desnoj teoriji zavjere zvanoj QAnon.
- Lažni probni profil 21-godišnje Indijke koji su napravili zaposlenici Facebooka kako bi istražili sadržaj koji se dijeli na Facebooku u Indiji bio je preplavljen nasilnom antimuslimanskom propagandom koja je slavila ubistva indijskih muslimana u međureligijskim nemirima u toj zemlji - koja je sedmicama vidljiva na stvarnom profilu uplašenog muslimanskog studenta u sjevernoj Indiji.
Facebook nije adekvatno suzbijao antivakserski sadržaj i trgovanje ljudima
Facebook nije bio sposoban spriječiti govor mržnje i dezinformacije u zemljama s nasilnim sukobima kao što su Mjanmar, Afganistan, Indija, Etiopija i veći dio Bliskog istoka, gdje nisu imali dovoljne kapacitete za skeniranje sadržaja na lokalnim jezicima. Znao je i interno priznao da njegove postojeće strategije nisu dovoljne za suzbijanje poticanja na nasilje protiv manjina u konfliktnim zemljama poput Etiopije.
Facebook je znao da krijumčari ljudima koriste njihove platforme Facebook, Instagram, Messenger i WhatsApp, barem od 2018., ali se mučio sa suzbijanjem njihovih aktivnosti. Apple je čak u jednom trenutku zaprijetio da će ukloniti Facebook i Instagram sa svog AppStorea zbog toga što su se filipinske sluškinje otvoreno "kupovale i prodavale" na njima, ali odustao je kad je Facebook obećao "suzbiti" problem.
Facebookovi zaposlenici upozoravali su da je platforma jako slaba u suzbijanju antivakserskog sadržaja. Detekcija "komentari koji se protive vakcinama je loša na engleskom i u osnovi ne postoji drugdje" stoji u jednom internom memorandumu iz marta.
Facebook je aktivno radio na povećanju broja tinejdžerskih korisnika unatoč internim istraživanjima koja su pokazala da njihove platforme, pogotovo Instagram, mogu imati štetan utjecaj na mentalno zdravlje tinejdžerica.
Facebookov algoritam za News Feed fokusirao se na "smislene društvene interakcije" u promjeni strategije uvedenoj 2018., ali interni dokumenti pokazuju da je ta promjena uskoro dovela do "nagrađivanja bijesa" te da "mehanike platforme nisu neutralne".
Plan o kojem se pisalo prošle godine za skrivanje broja lajkova na Instagramu nikada nije realiziran jer je testiranje te promjene pokazalo da bi to naštetilo prihodima od oglasa i dovelo do toga da ljudi manje koriste Instagram. Sličan test te opcije na Facebooku također je prekinut nakon što je uprava rekla Zuckerbergu da to nije "najveća prepreka dijeljenju niti najveća briga za ljude".
Dokumenti Facebooka potvrđuju tržišnu dominaciju tvrtke pa tako 78% svih odraslih Amerikanaca koristi Facebook, a "gotovo svi tinejdžeri iz SAD-a" koriste platforme u vlasništvu Facebooka, što bi moglo pomoći u tužbi Federalne trgovinske komisije za razbijanje monopola protiv Facebooka.
Facebook nije na vrijeme zaustavio organiziranje pokreta koji je napao Kapitol 6. januara
U internoj Facebookovoj analizi nakon 6. januara, naslovljenoj "Zaustavimo krađu i Patriotska stranka: rast i ublažavanje neprijateljskog štetnog pokreta", priznaje se da je tvrtka mogla napraviti puno više da spriječi mobilizaciju protrampovskog pokreta iza napada na Kapitol, ali je podcijenila prijetnju koju su predstavljale njegove brojne grupe na Facebooku.
"Gotovo sve najbrže rastuće FB grupe bile su grupe Stop the Steal tokom njegovog vrhunca. Budući da smo gledali na svaki entitet pojedinačno, a ne kao na kohezivni pokret, mogli smo samo uklanjati pojedinačne grupe i stranice kada bi prešle prag kršenja (pravila). Nismo mogli djelovati na jednostavne objekte poput objava i komentara jer pojedinačno uglavnom nisu predstavljali kršenje, čak i ako su bili okruženi mržnjom, nasiljem i dezinformacijama", navodi se u ovoj internoj analizi koja je procurila zahvaljujući Haugen.
"Nakon pobune na Kapitolu i vala događaja diljem zemlje shvatili smo da su pojedinačne grupe, stranice i slogani koji su delegitimizirali (izbore) doista kohezivni pokret", zaključuje se u analizi, prenosi CNN.
"Odgovornost za nasilje koje se dogodilo 6. januara snose oni koji su napali naš Kapitol i oni koji su ih poticali. Poduzeli smo korake da ograničimo sadržaj kojim se željelo delegitimizirati izbore, uključujući označavanje objava kandidata s posljednjim rezultatima prebrojavanja glasova nakon što je gospodin Trump prerano proglasio pobjedu, pauzirajući novo političko oglašavanje i uklanjajući izvornu grupu #StopTheSteal u novembru", odgovorio je glasnogovornik Facebooka Andy Stone na upit CNN-a o neuspjehu tvrtke da zaustavi organiziranje desničarskih aktivista na toj platformi koje je rezultiralo tragedijom na Kapitolu 6. januara.
Haugen: Facebook doslovno subvencionira mržnju na ovim platformama
Zviždačica Haugen je, s druge strane, na saslušanju u britanskom Parlamentu rekla da Facebook "bez sumnje" zna da širi mržnju na internetu i da to dozvoljava jer zna da je objavljivanje sadržaja koji potiče mržnju "najbolji način rasta" - štoviše, da trenutni sistem"doslovno subvencionira mržnju na ovim platformama" zbog njihovog algoritamskog rangiranja sadržaja, pri čemu se algoritam vodi angažmanom. A sadržaj koji izaziva bijes, zgražanje, strah ili mržnju izaziva više angažmana.
Na drugom saslušanju, onom u američkom Kongresu, Haugen je također optužila Facebook da "stavlja astronomski profit prije ljudi". Objasnila je da Facebookovo algoritamsko rangiranje na temelju angažmana koji sadržaj izaziva - gdje platforma rangira dio sadržaja, i treba li ga staviti pred korisnike, na temelju količine interakcija koje dobiva od ljudi - ugrožava živote.
"Facebook… zna, priznali su u javnosti, da je rangiranje temeljeno na angažmanu opasno bez sistema integriteta i sigurnosti, ali onda te sisteme integriteta i sigurnosti nije uveo na većinu jezika u svijetu. I to je ono što uzrokuje stvari poput etničkog nasilja u Etiopiji", rekla je Haugen pred Kongresom.
Facebookov zaposlenik: Historija nam neće blago suditi
U dokumentima koje je Haugen pustila u javnost navode se i svjedočanstva desetaka zaposlenika Facebooka u kojima se jasno izražava njihova frustracija time što tvrtka ne može ili ne želi priznati štetu koju stvara - ili poduzeti adekvatne napore za ublažavanje ili sprječavanje te štete.
"Mi smo Facebook, a ne neki naivni startup. S resursima bez presedana koje imamo, trebali bismo biti bolji", napisao je jedan zaposlenik kojeg je Politico citirao nakon napada na Kapitol 6. januara.
"Nikad nemojte zaboraviti dan kada se Trump vozio pokretnim stepenicama 2015. i pozvao na zabranu ulaska muslimanima u SAD, (tada smo) utvrdili da je to prekršilo našu politiku, a ipak smo eksplicitno prekršili politiku i nismo uklonili video. Postoji ravna crta koja se može povući od tog dana do danas, jednog od najmračnijih dana u historiji demokratije... Historija nam neće blago suditi", napisao je drugi frustrirani zaposlenik osvrćući se na taj mračni dan.
