Haubatulah Akundžada, misteriozni vrhovni vođa talibana, prvi put se pojavio u javnosti. Kako javlja Al Arabiya, Akundžada se obratio talibanima u Kandaharu, gradu na jugu Afganistana.
Akundžada je duhovni vođa talibana od 2016., ali se skrivao od javnosti čak i nakon što su talibani u augustu preuzeli vlast u Afganistanu.
Njegovo dugogodišnje skrivanje potaklo je niz špekulacija o ulozi koju će igrati u novoj vladi Afganistana, a špekuliralo se čak i da je mrtav.
U subotu je, navodi Al Arabiya, posjetio vjersku školu u Kandaharu kako bi se, rekli su talibanski dužnosnici, "obratio svojim vjernim vojnicima i sljedbenicima".
Osiguranje je prilikom njegovog pojavljivanja bilo na izrazito visokom nivou i zasad još nema fotografija ili snimaka, ali talibani su na društvenim medijima objavili desetominutni audiosnimak njegovog govora.
U govoru nije spominjao politiku, nego samo vjeru. Zatražio je božji blagoslov za talibansko vodstvo te rekao da moli za talibanske mučenike, ranjene borce i za uspjeh talibanske vlade, koja je, kako je rekao, "na velikom ispitu".
Vrhovni vođa talibana nekada je bio islamski klerik u Kandaharu i vrhovni talibanski sudija. Vjeruje se da je na toj poziciji donosio presude poput javnih pogubljenja za ubice i preljubnike te amputacije onima koji su osuđeni za krađu. Bavio se i pitanjima poput legitimnosti samoubilačkih napada i ispravnosti borbe protiv Islamske države koja je pokušavala uspostaviti prisutnost u Afganistanu.
Pobjegao je u Pakistan 2001. godine i tamo je poučavao u vjerskim školama, da bi se potom ponovno pridružio talibanima. Mansour ga je osobno u svojoj oporuci predložio za nasljednika.
Iako je učestvovao u gerilskom otporu sovjetskoj invaziji na Afganistan '80-ih godina, Ahundžada nema veliko vojno iskustvo i više ga smatraju vjerskim učenjakom. Otkad je postao de facto vođa talibana, radio je na jačanju finansija, dijelom i trgovinom narkoticima, pokušavajući pritom ujediniti talibanske frakcije i učvrstiti vlast. Prošle su godine otkako se Ahundžada posljednji put pojavio u javnosti.
U februaru su se pojavili izvještaji da je Ahundžada stradao prošle godine u eksploziji u Pakistanu, ali jedan od talibanskih lidera, Ahmadullah Wasiq, rekao je da se radi o lažnim vijestima i neutemeljenim glasinama.
Ahundžada je odrastao u Panjwaiju, području nedaleko od Kandahara. Kao i većina visokih talibanskih čelnika, pripada Paštunima, najvećoj afganistanskoj etničkoj zajednici, koja je povijesno uvijek polagala pravo na upravljanje zemljom. S mladim religijskim studentima i klericima koji su kasnije činili talibansku jezgru zbližio se tijekom zajedničke borbe protiv sovjetske okupacije Afganistana. Kasnije je studirao u vjerskim školama u Afganistanu i susjednom Pakistanu te postao vodeći vjerski Omarov savjetnik.
Poznat po svome asketizmu, Ahundžada je bio kompromisni kandidat kada ga je vrhovno vijeće talibana 2016. godine, prema želji ubijenog Mansoura, promaknulo u emira ispred desetak drugih poznatijih vođa. Njegovo plemensko porijeklo, ugled učenjaka i poštovanje unutar pokreta te njegova erudicija bili su njegove prednosti. Pokazao se pragmatičnijim nego što su mnogi očekivali, dopuštajući pregovore s SAD i u više navrata potičući talibanske borce i niže dužnosnike da nastoje pridobiti povjerenje lokalnih zajednica dobrim praksama i disciplinom.
Međutim, talibani su daleko od monolitnosti, pa čak ni emir ne uživa apsolutnu poslušnost. Vrhovno vijeće, poznato kao Quetta shura, po gradu u zapadnom Pakistanu u kojem žive mnogi vodeći talibani, prilično je moćno. Iako postoji visok stepen ideološkog jedinstva, mnogi od članova vijeća imaju svoje preferirane strategije, neformalnu mrežu sljedbenika, inozemne veze i ambicije. Neki podržavaju nastojanja da se stekne međunarodno priznanje, drugi daju prioritet provođenju strogih ograničenja u ponašanju i kontroli stanovništva.
Trenutno Ahundžada ima tri zamjenika, Abdula Ghanija Baradara, arhitektu posljednjih vojnih uspjeha, i Omarovog sina mulu Mohammada Yaqooba te Sirajuddina Haqqanija, veterana rata protiv Sovjeta i vladara područja uz pakistansku granicu.
Zanimljiv je Ahundžadin odnos prema terorističkim grupama. Svi članovi Al Qaide i sličnih organizacija prisežu na vjernost njemu kao emiru isto kao i svome lideru Aymanu al-Zawahiriju. Ahundžada se, pak, prema njima drži dosta suzdržano, ne odbacuje, ali i ne prihvata prisegu.
