Svijet

Ne sluti na dobro: Rusi prepolovili isporuke plina Evropi kroz Ukrajinu. Gomilaju vojsku na zapadnoj granici

Rusija je ponovo ove sedmice drastično smanjila opskrbu Europe plinom i počela gomilati vojsku na svojoj zapadnoj granici, što je izazvalo reakciju američke vojske, piše britanski Telegraph.

Naime, ruski državni plinski koncern Gazprom prepolovio je isporuku kroz Ukrajinu od ponedjeljka nakon što je prethodno u potpunosti prekinuo isporuku plina Europi kroz Poljsku.

Taj se potez smatra posljednjim pokušajem Kremlja da prisili Njemačku da izda upotrebnu dozvolu novom plinovodu Sjeverni tok 2 koji preko Baltičkog mora iz Rusije ide izravno u Njemačku.

U međuvremenu, najviši američki general, načelnik Združenog štaba Mark Milley, rekao je u utorak nakon izvješća o gomilanju vojske na zapadu Rusije da SAD prati rusko vojno kretanje duž granice s Ukrajinom. Istaknuo je pritom kako Amerika zasad u tome ne vidi ništa 'otvoreno agresivno'.

- Ovo smo već vidjeli... Šta to znači? Još ne znamo, prerano je reći - kazao je.

Državni vrh Ukrajine odbacio je izvješća o sve većoj ruskoj prijetnji, rekavši da nisu primijetili nikakvo značajno povećanje snaga iako su američki mediji još tokom vikenda objavili satelitske snimke na kojima se vidi gomilanje vojske na jugozapadu Rusije, kraj grada Jelnja u blizini bjeloruske granice, ali i ne tako daleko od ukrajinske granice.

Glasnogovornik Kremlja u srijedu je ponovio stajalište Moskve da je Rusija slobodna održavati vojnu prisutnost na vlastitom teritoriju, gdje god to smatra potrebnim.

Sedmogodišnji sukob Rusije s Kijevom dobio je novu dimenziju ovog ljeta nakon što je SAD povukao svoje prigovore na kontroverzni plinovod Sjeverni tok 2 čijim puštanjem u rad Gazprom dobiva alat da obustavi plinski tranzit preko Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog je mjeseca nagovijestio da bi Rusija bila spremna poslati više plina Europi, koja se suočava s energetskom krizom, ako Njemačka ubrza svoje odobrenje za Sjeverni tok 2.

Očekuje se odluka Njemačke koja bi trebala biti donesena do kraja januara, ali to je zasad sve na tankom ledu jer ovisi o ishodu koalicijskih pregovora o novoj vladi u koju bi mogla ući i stranka Zeleni, koja se izričito protivi puštanju u rad tog plinovoda.