Izgledalo je kao da se pandemija nikada nije ni dogodila. U Kelnu, hiljade ljudi u fensi haljinama gurali su se jedan pored drugog u tijesno zbijenoj gomili dok su odbrojavali do početka godišnje karnevalske sezone 11. novembra. U Parizu, barovi i klubovi bili su otvoreni do kasno i puni ljudi u srijedu, uoči nacionalnog praznika Dan primirja. U Amsterdamu je bilo uobičajeno puno u kafićima i restoranima. Ali umjesto da najavljuju početak sezone proslava koje kulminiraju Božićem i Novom godinom, te noći su možda bile posljednje za izlazak dok četvrti talas virusa korona zahvata Evropu.
Desetak holandskih gradova već je otkazalo popularne parade koje, na radost djece nacije, obilježavaju godišnji dolazak Sinterklaas-a ovog vikenda, a božićni vašari u Njemačkoj mogli bi da budu otkazani.
"Ne možete da zamislite da stojite na vašaru i pijete kuvano vino, dok su bolnice pune i bore se za posljednje resurse", rekao je prošle nedjelje Mihail Krečmer, premijer Saksonije, pozivajući saveznu vladu da obavi težak zadatak.
Evropa (opet) u centru pandemije
Dok je Holandija u subotu postala prva zapadnoevropska zemlja koja je uvela djelimično zatvaranje od ljeta, Berlin je zabranio restorane za nevakcinisane, Francuska se utrkuje da poboljša buster kampanju, a Austrija je od danas uvela lokdaun za nevakcinisane. Evropa je, još jednom, u centru pandemije.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, infekcije virusa korona širom kontinenta porasle su za sedam odsto, a smrt za 10 odsto prošle nedjelje, čime je Evropa postala jedni region na svijetu gdje se slučajevi i smrti stalno povećavaju.
Skoro dvije trećine novih infekcija, oko 1,9 miliona, bilo je u Evropi, rekao je SZO, a porast broja infekcija bilježi se šestu nedjelju zaredom širom kontinenta, dok se neke zemlje suočavaju sa četvrtim ili petim talasom.
Osim u centralnoj i istočnoj Evropi, gdje je stopa vakcinacije niska, broj prijema u bolnice i smrtni slučajevi generalno su mnogo niži nego prošle godine, prenosi Guardian.
Međutim, stručnjaci se slažu da je kombinacija niže stope vakcinacije, slabljenje imuniteta kod ljudi koji su rano vakcinisani, i rastućeg samozadovoljstva u vezi sa maskama i distanciranjem nakon što su vlade ublažile granice tokom ljeta, najvjerovatnije uzrok porasta infekcija.
"Poruka je uvijek bila da svi to urade. Vakcine rade ono što je obećano - spriječavaju teške oblike bolesti, i posebno smrtnost. Ali one su naša najmoćnija prednost samo ako se koriste uz preventivne mjere", rekao je Hans Kluge, direktor SZO za Evropu.
Potrošnja vakcina na kontinentu najveća je u južnoj Evropi, pri čemu su Portugal, Malta i Španija dvostruko vakcinisale više od 80 odsto svoje populacije, a Italija ne zaostaje sa 73 posto, prema podacima iz OurWorldInData.
Sedmodnevni prosjek novih dnevnih infekcija najniži je u bloku u tim zemljama, oko 100 na milion ljudi - ali rastu, i porasli su u džepovima gdje je primjena vakcina niska.
"Vratili smo se u mračne dane pandemije"
Trst, u kojem je prošlog mjeseca došlo do velikih protesta protiv kovid pasoša koje je uvela Italija, zahtjevajući da radnici pokažu dokaz o vakcinaciji, imunitetu ili negativnom testu da bi ušli na posao - zabilježio je više nego dupli broj infekcija na dnevnom nivou.
"Vratili smo se u mračne dane pandemije", rekao je šef jednog od odjeljenja intenzivne njege u gradu nakon buma prijema u bolnicama, od kojih je 90 odsto nevakcinisano i većinom direktno povezano sa protestima.
Međutim, Holandija, Francuska i Njemačka, gdje je stopa vakcinacije samo nekoliko procenata niža, takođe se suočavaju sa porastom infekcija.
Holandija, koja je u potpunosti vakcinisala 73 odsto populacije, ušla je u tronedjeljno djelimično zaključavanje u subotu, zatvorivši barove, restorane i esencijalne radnje od 20 sati, neesencijalne radnje i usluge od 18 sati, i ograničivši okupljanje u kućama na četiri gosta.
Zemlja, koja je većinu mjera ublažila tokom ljeta, ove nedjelje je zabilježila sedmodnevni prosjek novih infekcija sa 609 na milion ljudi, što je natjeralo vladu da odustane od obećanja da će ukloniti sve mjere do kraja godine.
Početak petog talasa u Francuskoj?
Skoro 69 odsto populacije u Francuskoj je u potpunosti vakcinisano, prema podacima OurWorldInData (vladine brojke, koje uključuju i one koji su primili jednu dozu ako su prethodno imali kovid).
Zdravstveni sertifikat koji pokazuje dokaz o vakcinaciji, oporavak ili negativan test potreban je od ljeta za ulazak u barove, restorane i neke tržne centre, ulazak u avione ili duga putovanja vozom, dok su maske obavezne u zatvorenim javnim prostorima - ali novi slučajevi rastu skoro svake nedjelje u proteklih mjesec dana.
"Ovo što doživljavamo u Francuskoj izgleda kao početak petog talasa", rekao je ministar zdravlja zemlje prošle nedjelje, dok se sedmodnevni prosjek novih slučajeva, iako je još uvijek relativno nizak, popeo na 134 na milion.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je da od 1. stariji od 65 godina i ljudi iz rizičnih grupa koji nisu primili treću vakcinu više neće imati pravo na zdravstvenu propusnicu, a da će istovremeno program buster doze biti proširen na starije od 50 godina.
"Pet minuta do ponoći"
Njemačka, gdje je 66,5 odsto populacije u potpunosti vakcinisano, na pragu je četvrtog talasa koji bi mogao da bude najteži do sada, bilježeći najveću dnevnu stopu infekcije za dvije godine u posljednjih pet dana, sa 48.640 novih slučajeva u petak, čime je sedmodnevni prosjek dostigao više od 381 po miliona.
Šef njemačke agencije za kontrolu bolesti upozorio je da se odjeljenja intenzivne njege suočavaju sa velikim pritiskom i da je zemlja na "pet minuta do ponoći", dok najteže pogođene države razmišljaju o zatvaranju.
Od ponedjeljka u Berlinu, samo potpuno vakcinisanima ili onima koji su se nedavno oporavili od korone, biće dozvoljen ulazak u restorane, bioskope i frizerske salone. Međutim, neki stručnjaci misle da ovo neće biti dovoljno i da su potrebne stroge akcije savezne vlade.
Mogu li zemlje obuzdati porast bez lockdowna?
Sa najnižom stopom inokulacije (62,8 odsto) i najvišom stopom infekcije (više od 1.000 dnevnih slučajeva na milion stanovnika) od skoro svih zapadnoevropskih država, Austrija je uvela lockdown za nevakcinisane ljudi.
U zapadnoj Evropi, sada se postavlja pitanje da li zemlje mogu da obuzdaju ovaj najnoviji talas bez potrebe da pribjegnu potpunim zatvaranjima.
Stručnjaci kažu da je odgovor vjerovatno da - mjere kao što su distanciranje, maske i vakcine za ulazak u zatvorene prostore biće od vitalnog značaja.
"Ako jedna od ovih stvari nedostaje, vidjećemo situacije kakve sada vidimo u mnogim evropskim zemljama", rekla je Antonela Viola, profesorka imunologije na italijanskom Univerzitetu u Padovi.
Hans Kluge je prošle nedjelje rekao da vlasti moraju da ubrzaju vakcinaciju, uključujući i buster doze za rizične grupe i doze za tinejdžere.
"Većina ljudi koji su danas hospitalizovani i umiru od korone nisu u potpunosti vakcinisani", rekao je on.
Ali mjere javnog zdravlja i socijalne mjere su podjednako važne, rekao je on, dodajući da SZO procjenjuje da bi 95 odsto korišćenja univerzalne maske u Evropi moglo da spasi skoro 200.000 života.
