"To Dodik (Milorad, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine) pravi gluposti k’o i obično. Ja sam penzionerka i to s malom penzijom, zahvaljujući upravo Dodiku i njegovoj vlasti. Niko mi nije znao objasniti kako i šta rade da ja imam tako malu penziju nakon 30 godina rada", kaže Rada Stanojević iz Banjaluke za RSE.
Ona tako komentariše posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske koja je 10. decembra usvojila informacije o "prenosu nadležnosti sa BiH na nivo Republike Srpske", u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i sigurnosti.
Za Radu je to "skretanje sa stvarnih problema". Njeni stvarni problemi su, kako kaže, mala penzija od 300 maraka (oko 150 eura).
Kako ističe, u narednim mjesecima trebala bi uslijediti "oštra reakcija građana na političke igre".
"Svi ćute i nadaju se boljem. Nema boljeg, ako nešto sami ne preduzmemo. Ja se čudim ovoj omladini. Svi bježe, svi odlaze, a niko ništa ne poduzima", kaže Stanojević.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su ranije prenesene na državu.
Radomir Pajić, penzioner iz Banjaluke, za Radio Slobodna Evropa ističe kako ne smatra ozbiljnim zaključke usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
"To je samo da Dodik dobije poene i ništa drugo. Ja se nadam da su ljudi pametni i da neće nasjesti na provokacije kao ovaj što to pravi. Ne vjerujem u to", rekao je Pajić.
Uprkos tome, Budimir Rogić, penzioner iz banjalučkog naselja Borik smatra da je pokretanje prenosa nadležnosti "dobar politički potez".
"Ja mislim kako je on (Dodik) rekao i kako govore da će to biti najbolje za nas. Dok prođe tih četiri, pet mjeseci, vidjećemo kako će onda reagovati. Najbolje bi bilo da oni sjednu i da pregovaraju. To bi bilo za nas dobro, ali i za njih dobro. Ali šta ćeš kad oni neće da to rade", kaže Rogić.
Odluke Skupštine Republike Srpske stupile su na snagu 11. decembra, dan nakon njihovog usvajanja.
No, prema zaključcima Skupštine, Vlada ovog bh. entiteta je obavezna da u roku od šest mjeseci sastavi zakone za svaku od informacija koje su usvojene i uputi u parlamentarnu proceduru.
Na pitanje šta misli na koji način će se razriješiti trenutna situacija, Fuad Fišić iz Sarajeva odgovara:
"Možda i neću biti ovdje kad se to bude rješavalo. Tražim da idem."
Skupština RS usvojila je i Deklaraciju o ustavnim principima, koja zadužuje institucije ovog bh. entiteta da sastave ustav po kojem bi Banjaluka bila glavni grad entiteta, a Pale, nedaleko od Sarajeva, prijestonica.
U Deklaraciji se precizira da su "svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni".
"Prijete nam ratom, rat nam je, ne možemo kupiti pet litara ulja za fasungu k'o što smo kupovali. Kud će nam gori rat, 382 marke penzija, gdje su režije, niko ne pita. Kila šnicli 25 maraka, sirotinja će ih gledati kroz staklo", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Safija Fazlagić iz Sarajeva.
Ona smatra i da je suživot u BiH moguć, uprkos, kako ističe, brojnim političkim prepucavanjima.
"Ovo je Bosna i Hercegovina bila i ostaće, a oni neka prave sebi šta hoće tamo, ako misle da mogu. Ja u porodici, ja kao Safija, imam sve nacije – i Dragana i Ivu i Brunu i Šteficu. Komšije svoje imam, dijelili smo i Bajram i Božić, sve radosti koje postoje. Ljudi da li su oni normalni?", zaključuje penzionerka iz Sarajeva Safija.
Politički predstavnici iz RS ne učestvuju u radu državnih institucija od kraja jula kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Inzko donio odluku o zabrani negiranja genocida. U istom mjesecu je Skupština RS usvojila zakon kojim je odlučeno da se ta odluka ne primjenjuje.
Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali u članu III je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ako bude saglasnosti.
To smatra i Muhamed Ćurovac iz Sarajeva koji kaže da nadležnost nije prenesena s entiteta na državu bez saglasnosti.
"Mislim da je to teško izvodljivo s obzirom da treba to na Parlamentarnoj skupštini da se razrješava kao što je na Parlamentarnoj skupštini i data saglasnost za prenos, znači nije bez saglasnosti učinjeno. Mislim da treba da se razgovara - čime nisu zadovoljni. Institucije su zajedničke i u interesu svih. I te ovlasti koje su prenesene one idu na nivo države, jer i stranci i komunikacija s drugima ide preko nivoa države, a ne ide preko entiteta. Te nadležnosti su prenesene iz praktičnih, suštinskih, razloga", smatra Ćurovac.
Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH.
Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH
Ćurovac kaže da misli kako je do ove situacije o prenosu nadležnosti došlo zbog nečeg drugog, kako kaže "iz nekih drugih razloga i drugih ambicija".
"One nisu tako nepoznate, vidi se iz pojašnjenja Dodika i njegovih sljedbenika, ali mislim da to samo nepotrebno komplikuje. Valjda će i međunarodna zajednica sad neke stvari poduzeti da se nestatutarno, nelegalno, odnosno protuustavno prestane djelovati", navodi Muhamed Ćurovac iz Sarajeva.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt upozorio je da bi vlasti Republike Srpske prekršile Dejtonski mirovni sporazum ako bi provele zaključke Skupštine tog bh. entiteta o preuzimanju nadležnosti od države Bosne i Hercegovine.
"Radikalne političke aktivnosti i retorika iz proteklih nekoliko dana prijetnja su stabilnosti u BiH i podrivaju perspektive svih građana, uključujući i i građane iz RS", ističe se u izjavi visokog predstavnika od ponedjeljka (13. decembra).
Schmidt je pozvao "na puno poštivanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir", naglašavajući kako "sve strane moraju djelovati unutar ovog okvira kako bi se u duhu kompromisa donosile zakonite odluke".
Naveo je kako građani BiH žele mirnu i prosperitetnu budućnost, te da "liderstvo zahtijeva racionalnost i spremnost na konstruktivan dijalog".
U zajedničkoj izjavi ambasada u BiH se navodi kako je odluka NSRS da se počne sa pripremanjem nacrta zakona o paralelnim institucijama u Republici Srpskoj "dodatni korak eskalacije".
"Pripadnici vladajuće koalicije u Republici Srpskoj moraju biti svjesni da nastavak kretanja ovom slijepom ulicom osporavanja dejtonskog okvira šteti ekonomskim izgledima entiteta, prijeti stabilnosti zemlje i cijelog regiona, te ugrožava budućnost BiH u EU", ističe se u izjavi ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije i Delegacije EU/Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH o odluci Narodne skupštine Republike Srpske.
Navodi se i da političari u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH imaju prilike da nastave dijalog i da hitno pronađu rješenje, te da prestanu sa zapaljivo retorikom koja dovodi do podjela. Pozvali su ih da se vrate u državne institucije u punom kapacitetu.
