Dejan Jović, profesor na Fakultetu politički nauka u Zagrebu imao je predavanje na temu "Kako nastaju ratovi na Balkanu". Naime, radi se o predavanju koje je priredio srbijanski Centar za analizu rizika i upravljanja krizama (CARUK).
On se u svom izlaganju osvrnuo i na trenutnu političku krizu u BiH.
"Ponovni rat na Balkanu spominje se i u Hrvatskoj, koja je u posljednjem ratu ostvarila sva četiri cilja - nezavisnost, reintegraciju, etničku homogenost i članstvo u međunarodnim institucijama. Ostvarila se i više od očekivanog.
Mogućnost novog rata učestalo se spominje i u domaćem i stranom diskursu. To se čini kroz oblikovanje onog što zovem mit o Domovinskom ratu. Neću ići daleko. Rat se formirao kao centralno pitanje novog nacionalnog identiteta. To je razlog zašto se ne dopušta da bude zaboravljen. Naravno, za to postoje i materijalni i statusni razlozi, rekao je Jović.
Jović je bio i savjetnik bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Kako je naveo učesnici posljednjih ratova u ovom dijelu svijeta tvrde da su žrtve, ali ne i da su pobjednici. Smatra da zbog toga postoje strahovanja i nadanja od novog rata.
-Početkom 90-ih desio se istodobni kolaps struktura koje su djelovale kao garanti mira održavajući ravnotežu snaga i koje su imale hegemonijski karakter. Pri tom mislim da je Jugoslavija sama razvila hegemonijsku strukturu kako bi održala mir - jednopartijski sistem, tajne službe i vojska. Njena organizacija je bila u ravnoteži moći. Unutrašnja struktura je bila takva da niko nije bio više od 50 posto stanovništva. Onda se desila stagnacija u ravnoteži snaga, desio se raspad strukture države. Za to krivim marksističku tezu o odumiranju države koja je bila suviše optimistična. Stvorila se država koja se nije mogla oduprijeti opasnostima, obrazložio je.
Analizirajući okolnosti početak rata istakao je i urušavanje međunarodnog poretka, kraj hladnog rata. Za njega se tada nije desio samo raspad Jugoslavije, već i njenih republika - Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Kao poruke ratova iz 90-ih istakao je to da rat počinje onda kada postoje motivi, sredstva i okolnosti za rat. Prema Jovićevim riječima, rat nije izraz volje većine, već da je za njega potrebno dvije-tri hiljade ljudi koji imaju motiv, sredstva i pogodne okolnosti. Poručio je da je ključno da li postoji "agresivna manjina".
Smatra da i danas postoje motivi za novi rat na Balkanu.
-Motivi su u revizionističkim idejama, u ocjeni da smo gubitnici u prethodnom ratu, da je status quo nepravedan i nametnut, da je nametnut voljom neprijatelja. Motiva ima i u konsolidiranju nacionalizama. Naši nacionalizmi su mnogo snažniji i konsolidovaniji, nego 90-ih godina. Motiva ima zato što nove generacije odgajaju na poslijeratnim ako ne i na ratnim narativima, upozorio je.
Naveo je kako Bosna i Hercegovina se ne raspada te je ocijenio da je više integrisana nego Kipar koji je član EU. Za njega je fenomenalno što se u Bosni i Hercegovini nije desio niti jedan ozbiljniji incident na etničkoj osnovi od završetka rata. Zaključio je da su netačna upozorenja da rat samo što nije počeo i da je rat po sebi neizbježan. Naglasio je da se njemu doprinosi tako što se tvrdi da je neizbježan.
