Ekonomija

Najveća energetska kriza od 1973.godine: Evropa je pritjerana uza zid, a evo kako se i najmoćniji bore sa novim cijenama

Evropsko tržište energije ponovo je zahvatio trend nezaustavljivog rasta cijena, prvenstveno cijena energenata, a samim tim i rasta cijena struje i grijanja. Od ovog raspleta nije ostala imuna ni jedna, pa ni moćnije države sa sjevera kontinenta. Gasni proizvodi, prema podacima londonske ICE berze, preskaču vrijednost od 1.550 dolara za hiljadu kubnih metara gasa.

Da bude još neizvjesnije, analize i očekivanja stručnjaka za period koji predstoji ne ulivaju nadu, i svi redom ukazuju da oktobarska energetska kriza nije utihnula, već da se zahuktava. Tako je glavna ekonomistkinja MMF-a u intervjuu za Frans press priznala da je veliki rizik ako zima bude jaka, i da bi to moglo da dovede do mnogo većih prekida struje. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je srednja cijena januarskih fjučersa skočila sa 960 u novembru, na 1.190 eura u decembru, što, kako kaže glavni dopisnik Blumberga za energetiku, Javier Blas, znači da učesnici na tržištu uveliko računaju da će se kriza preliti i na narednu zimu.

Ipak, države ne sjede skrštenih ruku i jedan dio njih je uveliko preduzeo mjere predostrožnosti protiv daljih poskupljenja, i za sada su se pojavila 3 modela, tj. 3 načina na koje one obuzdavaju cijene. Države ili dijele troškove računa sa svojim građanima, smanjuju poreze ili uvode moratorijume tj. zamrzavaju cijene.

Norveška vlada, kako bi olakšala svojim građanima teret sve većih računa za struju, odlučila da plati polovinu onoga što prelazi graničnu cijenu od 7,8 centi po kilovatu.

Ova mjera je nedavno stupila na snagu i trajaće sve do marta, a prema procjenama vlade, za ovu pomoć građanima Norveška će izdvojiti 560 miliona dolara.

Poljski premijer Mateuš Moravjecki je najavio da će Poljska smanjiti poreze na benzin, gas i struju i obezbjediti novčanu pomoć domaćinstvima. Tamošnje vlasti su osmislile program vrijedan 2,4 milijarde dolara, sa ciljem da pomognu Poljacima da se izbore sa visokim cijenama.

Oni će porez na benzin smanjiti na minimum koji dozvoljava Evropska unija, u trajanju od pet meseci počev od 20. decembra. Porez na dodatu vrijednost (PDV) na gas bit će srezan od januara do marta na 8,0 odsto sa sadašnjih 23, a PDV na električnu energiju će u prva tri mjeseca 2022. godine iznositi 5,0 odsto umjesto 23 .

Poslanici Narodne skupštine Bugarske su odobrili prijedlog za uvođenje moratorijuma na cijene struje i grijanja, tj. za zamrzavanje cijena.

Samo par dana prije zamrzavanja cijena, grupa eksperata pri Regulatornoj komisiji za energetiku u vodoprivredu u Bugarskoj su predložili da se cijene za domaćinstva od 01. januara povećaju za 11,51 odsto.

Kao odgovor na neminovno poskupljenje Vlada je osnovala Privremeni komitet za borbu protiv energetske krize. Moratorijum stupa na snagu 16. decembra, a trajat će do 31. marta 2022. godine.