Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da njegova zemlja ima "svako pravo" da "oštro reaguje na neprijateljske korake" dok SAD i NATO nastavljaju da vrše pritisak na Moskvu zbog njene agresije na Ukrajinu, prenosi CNN.
SAD i njihovi saveznici upozorili su Rusiju na posljedice daljnjih neprijateljstava usred njenog stalnog gomilanja vojske u blizini granice s Ukrajinom - potez koji su američke obavještajne službe ocijenile kao pripremu za invaziju punog razmjera početkom 2022. godine.
Govoreći u utorak, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će alijansa, iako je spremna da se uključi u "smislen dijalog" sa Rusijom, nastaviti da podržava Ukrajinu "politički i praktično".
U međuvremenu, pomoćnica američkog državnog sekretara za Evropu Karen Donfried, najviši diplomata Bidenove administracije za Evropu, rekla je da su SAD i Evropa spremne odmah djelovati ako Rusija poveća agresiju na Ukrajinu u narednim danima.
Donfried nije želio ulaziti u specifičnosti opcija o kojima se raspravlja, ali je rekao da ne postoji opcija sankcija koja nije na stolu.
"Mislim da je to vrlo jasan signal da smo spremni da krenemo na dramatičan način ako Rusija ipak preduzme dalju vojnu agresiju na Ukrajinu", rekao je Donfried, ukazujući na izjave G7, NATO-a i Evropskog vijeća u posljednjih nekoliko sedmica.
Putin je tražio sigurnosne garancije od SAD i NATO-a, uključujući obavezujuće obećanje da se NATO neće širiti dalje na istok i da neće dozvoliti Ukrajini da se pridruži vojnom savezu, prema nacrtu prijedloga koji je u petak objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova.
On je za trenutne tenzije u Evropi okrivio širenje NATO-a nakon pada Sovjetskog Saveza i rekao da je Rusija bila primorana da odgovori.
Putin je u utorak razgovarao o situaciji i sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, navodi se u saopštenju Kremlja.
Prema očitanju koje je objavio Kremlj, Putin je ponovio svoje zahtjeve Scholzu.
„Vladimir Putin je informisao Olafa Scholza o ruskim predlozima za dugoročne, pravno obavezujuće garancije sigurnosti, isključujući svako dalje napredovanje NATO-a na istok, kao i raspoređivanje ofanzivnih sistema naoružanja u zemljama koje su susjedne Rusiji“, navodi se u saopštenju.
Ranije u utorak, Putin je rekao da njegovi zahtjevi prema NATO-u ne predstavljaju "ultimatum".
"Je li ovo ultimatum ili ne? Naravno da nije", rekao je on sigurnosnim zvaničnicima tokom sastanka u ruskom Ministarstvu odbrane.
"Nadamo se konstruktivnim i smislenim pregovorima s vidljivim krajnjim rezultatom u određenom vremenskom okviru, koji bi osigurali jednaku sigurnost za sve."
Putin je rekao da Rusija traži "jednaku i nedjeljivu sigurnost na cijelom euroazijskom prostoru", ali je sugerirao da se ne može vjerovati čak ni "dugoročnim, pravno obavezujućim garancijama", "jer se Sjedinjene Države lako povlače iz svih međunarodnih ugovora, koji iz jednog razloga ili drugi im postanu nezanimljivi."
Pozivajući se na ruskog diplomatu, ruska državna novinska agencija RIA Novosti izvjestila je u utorak da su Moskva i Vašington započeli kontakt oko sigurnosnih garancija koje Putin traži.
U Beču su trenutno u toku vojni i sigurnosni pregovori između delegacija SAD i Rusije i postoji "mogućnost" da obje strane postignu razumjevanje, prenele su RIA Novosti, pozivajući se na šefa ruske delegacije u Beču Konstantina Gavrilova.
Međutim, američki predsjednik Biden je dosljedno signalizirao da SAD neće učiniti nikakve ustupke ni u pogledu budućnosti NATO-a ni Ukrajine.
Slično tome, Stoltenberg je u utorak upozorio Rusiju da je "doba sfera uticaja prošlo" i naglasio da Ukrajina ostaje partner NATO-a.
„Dijalog sa Rusijom treba da se zasniva na osnovnim principima evropske bezbednosti i da se bavi zabrinutošću NATO-a u vezi sa ruskim akcijama, i treba da se odvija u konsultaciji sa evropskim partnerima NATO-a, uključujući i Ukrajinu“, rekao je on.
