Predsjednik Rusije Vladimir Putin održava tradicionalnu godišnju konferenciju za novinare u Moskvi. Novinari ruskih i stranih medija okupili su se na sesiji pitanja i odgovora. Prema riječima portparola Kremlja Dmitrija Peskova, Putin će odgovarati na sva njihova pitanja „do samog kraja“.
Kako je rekao Putin na početku obraćanja, ruska privreda se pokazala kao pripremljenija za izazove koje je donijela pandemija nego mnoge druge zemlje.
"Naša ekonomija, suočena sa izazovima i prinudnim ograničenjima u ekonomiji, ipak se pokazala mobilizovanijom i spremnijom na šokove od mnogih razvijenih ekonomija sveta, čak i ako uzmemo G20. Pad je bio tri posto, a oporavak je bio brz", rekao je Putin u odgovoru na prvo pitanje novinara koji je pitao kako je pandemija utjecala na rusku ekonomiju.
Putin je rekao da se nastavlja borba sa pandemijom. Što se tiče vakcinacije, on je rekao da bi ona trebalo da bude mnogo veća.
"Koliko znam, u Rusiji je vakcinisano ili preležalo covid 59, 4 odsto građana. To nije dovoljno. Potreban nam je kolektivni imunitet od 80 posto. Nadam se da ćemo sljedeće godine dostići taj nivo",- istakao je Putin.
On je ukazao da se stopa smrtnosti u Rusiji povećala zbog pandemije i da je spašavanje ljudskih života glavni prioritet.
Ruski predsjednik je rekao da ipak ima dosta problema sa ekonomijom, prije svega zbog inflacije.
"Inflacija mora da se vrati u okvire od 4 posto . Ako Centralna banka ne pooštri monetarno-kreditnu politiku prijeti nam situacija kao u Turskoj", rekao je on.
Govoreći o podršci biznisu u zemlji, Putin je naveo da Vlada Rusije pomaže svima i posebno tražio od ministara podršku velikim holdinzima, koji su radili bez prekida u teškom periodu, prenio je Sputnjik.
Putin je odgovarao i na pitanja u vezi sa Aleksejem Navaljnim i trovanjem novičokom. Pitanje o Alekseju Navaljnom i rugim opozicionim ličnostima, koji su na meti ruskih zakona o stranim agentima, postavio je dopisnik BBC-ja.
"Zar vlast nije zabrinuta da će to dovesti do nezadovoljstva i ustanka, slično onome što se dogodilo u historiji Rusije?", pitao je novinar.
Putin je rekao da se Rusija suočava sa ozbiljnom prijetnjom iznutra od ljudi, koji slijede interese stranih vlada. On je ponovio stav Rusije o navodnom trovanju Navaljnog, navodeći da nacije koje optužuju Rusiju za pokušaj ubistva opozicionara nisu ponudile dokaze za svoju tvrdnju.
"Što se tiče zakona o registraciji stranih agenata, ruska verzija je manje restriktivna od sličnog zakonodavstva u drugim zemljama, posebno u SAD. Rusija jednostavno želi da ljudi uključeni u unutrašnju politiku koji uzimaju novac iz stranih izvora budu otvoreni o tome. Udio identifikovanih stranih agenata u Rusiji sličan je onom u SAD. A kazne za prekršioce su mnogo blaže", rekao je Putin.
Da li je rat na pomolu?
Novinare je zanimalo šta se dešava oko granica Rusije, da li je rat sa Ukrajinom na stolu.
Putin je rekao da trenutna napetost potiče od 2014. i državnog udara u Ukrajini. Prije toga, Rusija je bila spremna da sarađuje sa prozapadnim vladama u bivšim sovjetskim republikama. Do puča je došlo nakon što je sukob u Ukrajini bio uglavnom riješen, a predsjednik Janukovič je pristao na ustupke i namjeravao da izgubi vlast tokom narednih izbora.
"Prije državnog prevrata u Ukrajini nije nam padalo na pamet da se Krim ponovo ujedini sa Rusijom", rekao je on.
"Rusija je morala da djeluje na Krimu i u istočnoj Ukrajini, koja je bila dio Rusije prije nego što su te zemlje boljševici dali Ukrajini. Kriza koja se tada desila i sada je aktuelna. Kijev je dva puta upotrijebio vojnu silu da uguši pobunu na istoku. Odbio je da uradi svoj dio sporazuma iz Minska. Usvojio je politiku koja diskriminiše etničke manjine i koja je direktno protiv njihovih obaveza prema sporazumu iz Minska", rekao je Putin.
Moskva smatra da trenutna eskalacija ukazuje na treću vojnu kampanju Kijeva i da prijetnje sankcijama koje dolaze sa Zapada su zamišljene kao upozorenje da se ne interveniše.
"Također postoji zabrinutost zbog Krima, koji Rusija smatra svojom teritorijom, i potencijalnih napada na njega. Rusija mora biti spremna za vojnu akciju Ukrajine. Moskva mora da zna stav Zapada po pitanju svoje nacionalne sigurnosti. Amerikanci kažu da žele da pregovaraju o situaciji. Nadam se da će se krenuti diplomatskim putem.
Jednostavno smo direktno postavili pitanje da ne bi trebalo da bude nikakvog širenja NATO-a na istok. Lopta je na njihovoj strani, moraju da odgovore. Sve u svemu, za sada vidimo pozitivnu reakciju", rekao je ruski lider.
Govoreći o zahtjevima koje je iznio pred Zapad i NATO, on je rekao da Rusija nije prijetnja nikome, već da je NATO taj koji je došao na njen prag.
Upitan da li može da garantuje da neće napasti Ukrajinu, rekao je:
"Naša djelovanja neće zavisiti od toka pregovora, već od bezuslovnog osiguravanja sigurnosti Rusije. Jasno smo stavili do znanja da je širenje NATO-a na istok neprihvatljivo. Sjedinjene Američke Države stoje sa raketama na pragu naše kuće. Zar je pretjerani zahtjev da se pored nas ne postavljaju udarni sistemi? Kako bi reagovali Amerikanci da na granicu sa Kanadom ili Meksikom postavimo rakete? Okrenimo se sigurnosti. Devedesetih je rečeno da se NATO neće širiti centimetar prema istoku. Međutim, prevarili su nas i šire se. Pojavljuju se raketni sistemi u Rumuniji i Poljskoj. Nismo mi ti koji prijetimo nekome, već su oni došli kod nas. I sada žele i Ukrajinu, raspoređuju oružje u državu koja nije ni članica NATO-a", kazao je Putin.
Rekordne cijene plina
Rusija nije kriva za rekordne cijene prirodnog pila u Evropi, kaže ruski predsjednik. Putin je istakao da Rusija, za razliku od Sjedinjenih Država, ispunjava svoje obaveze o isporuci gasa Evropi.
Rekao je da ruski Gasprom nema nikakve veze sa gasnom krizom u Evropi i sugerisao da bi evropske nacije trebalo da blagovremeno reaguju na svoje probleme sa gasom koje su sami stvorili.
"To je pokušaj da se sve ponovo okrene naglavačke. Kolega pita šta Zapad ne razume. Svi lažu, jer namjerno komplikuju stvari. "Gasprom’ je povećao isporuke za skoro 20 posto u dalje inostranstvo i u Evropu uopšte. Ovo je po meni jedina kompanija koja se tako ponaša. Američki dobavljači su vukli gas na premium tržišta, u Južnu Ameriku, Koreju, Japan. I cijene su skočile", rekao je Putin.
On je dodao da postoji mnogo faktora.
"A nepovoljno vrijeme, dugo proljeće, nedovoljno pumpanje u podzemnim skladištima, ‘vjetrogeneratori’ nisu radili. Istovremeno, lokalne vlasti plaše svoje kompanije. Nastao je deficit", objasnio je Putin.
Zanimljivo je da je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov zamolio novinare da ne viču.
"Hoćemo, hoćemo… Vičite", poručio je Putin novinarima.
