Zlatko Lagumdžija, predsjednik Fondacije Društva zajedničkih vrijednosti i nekadašnji ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine za N1 je govorio o ekonomskom planu ublažavanja posljedica uzorkovanih virusom COVID-19. On je rekao da bi Bosni i Hercegovini trebalo pet milijardi KM kako bi se spasila ekonomija.
"Čitava svjetska ekonomija će biti spašena sa cifrom koju još niko ne zna. Možete da vidite zemlje poput SAD-a, preko Mađarske, Hrvatske... to su sve zemlje koje su u prvi talas zaustavljanja ekonomske krize ubacile novac koji je ekvivalentan polovini budžeta tih zemalja. Iz toga možete zaključiti da bi kod nas bilo normalno da se upumpa nekih pet milijardi KM u ekonomiju BiH", rekao je Lagumdžija.
"S druge strane, zemlja poput naše može samo da dobije novac i takvo upumpavanje preko međunarodnih finansijskih institucija. Te institucije očekuju da će u ovom trenutku negdje između 500 i 600 milijardi dolara odvojiti za dodatna kreditiranja za svjetsku ekonomiju, dakle mnogo manje nego što inače države ulažu. To je pojednostavljano rečeno, trenutno razgovori se vode o tome da dodatna zaduženja odnosno novac koji bi se investirao po povoljnim uslovima iz međunarodnih finansijskih institucija iznosi otprilike 2.000 puta više od iznosa koji su prošle sedmice naše tri poglavice podijelile između sebe sa neizvjesnim završetkom", izjavio je Lagumdžija.
Ocjena blagovremenosti i kvaliteta tih zakona je katastrofa, istakao je Lagumdžija.
"Ovdje se radi o pokušaju spašavanja budžeta i vlasti, a ne o pokušaju spašavanja ekonomije, odnosno ljudi koji su najdirektnije socijalno ugroženi. Ono što treba učiniti je brzo, transparentno, angažirajući što je moguće više ekspertnog znanja uz veliki politički konsenzus, a ne preglasavanjem u Parlamentima, doći do nečega što bi značio jedan model koji znači upumpavanje veće potrošnje, direktno davanje novca najugroženijim kategorijama stanovništva", pojasnio je Lagumdžija.
Korona zakon u FBIH je potpuno nakaradno postavljen, ocijenio je on.
"To bi značilo najdoslovnije da se direktno umjesto preko poslodavaca upumpa jedan iznos, koji može iznositi nekih 500 KM za najugroženije kategorije stanovništva", naveo je.
