Špinat je često na našim jelovnicima i to je odlično, jer ova se zelena lisnata povrtnica ubraja u superhranu zahvaljujući visokom sadržaju folata, vitamina A i C, vlakana, magnezija, željeza i drugih sastojaka
Magnezij je nužan za normalan rad svih mišića, pa tako i srca; kalij pospješuje izlučivanje vode te snižava pritisak, potiče čišćenje organizma i olakšava rad bubrega i srca; betakaroten snažan je antioksidans; vitamini B grupe jačaju živce, a važni su i za lijep izgled kože, kose i noktiju; antioksidans lutein posebno je važan za očuvanje zdravlja makule, dijela rožnice koji je mjesto najoštrijeg vida, a prehrambena vlakna potiču pokretljivost crijeva, čime pospješuju izlučivanje otpadnih tvari i smanjuju mogućnost zatvora, što je važno u vrijeme kada se krećemo manje nego inače.
Treba reći i da kombinacija vitamina A i C, vlakana, folata, magnezija i 13 flavonoida iz špinata pomaže u borbi protiv raka, posebno raka debelog crijeva, pluća, dojke i prostate. Špinat je i jedan od najboljih izvora vitamina K, važnog za zdravlje kostiju: u 100 grama svježeg špinata četverostruka je preporučena dnevna doza ovog vitamina. Vitamin C, uz neke druge sastojke špinata, jača naš imunitet.
Ti nutrijenti omogućavaju tijelu normalnu diobu ćelija i popravljanje štete na DNK. U jednoj šolji špinata čak je 330 posto preporučene dnevne količine vitamina A, koji je važan za održavanje dobrog imunološkog sistema, za zdravlje dišnih organa i borbu protiv infekcija. Treba reći da špinat sadrži oksalnu kiselinu, a njeni kristalići mogu začepiti bubrežne kanale, pa je bubrežnim bolesnicima bolje ne jesti špinat. Najviše oksalne kiseline ima u peteljkama i rebrima špinata, pa ih je poželjno ukloniti kod pripreme.
Njeno djelovanje ublažava se ako se špinat priprema s mlijekom, jer se ona veže s kalcijem te nastaje netopivi spoj koji se izlučuje iz organizma. Najviše ćemo od špinata dobiti ako ga samo vrlo kratko kuhamo u vodi, preporučuje se i kuhanje na pari, s uljem ili dinstanje, ali ne dugo, kako bi se sačuvali vrijedni sastojci
Budući da kuhanjem gubi veliku količinu vode, za jednu porciju treba računati 450 grama svježe namirnice. Sezona špinata traje gotovo cijelu godinu, od marta do novembra.
Dobrodošla i vrlo praktična zamjena je kupovni zamrznuti špinat, čiji su aroma i okus ipak nešto slabiji. Zamrznuti ga možete i sami: podijelite i očistite listove pa ih blanširajte tri minute. Isperite, ocijedite i ostavite da se osuši. Potom ga narežite, podijelite u vrećice i spremite u zamrzivač. Jednako postupajte i s blitvom.
