Sa prvim danom 2022. Francuska je od Slovenije preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU, koje će biti obilježeno predizbornom kampanjom za predsjedničke izbore u aprilu i parlamentarne u junu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji još nije objavio kandidaturu za drugi predsjednički mandat, ali očekuje se da će to uskoro učiniti, brani se od optužbi protukandidata da će predsjedanje koristiti u predizborne svrhe. Argument mu je taj da on nije birao kalendar i redoslijed rotirajućih predsjedništava.
Zbog izbora će većina događaja u Francuskoj vezana za predsjedanje biti u prva tri mjeseca kako se ne bi koristili u predizborne svrhe što je po francuskom zakonu zabranjeno.
Francuskoj, jednoj od šest zemalja osnivača EU, ovo je 13. predsjedništvo, a zadnji put predsjedala je u drugoj polovini 2008.
Francuskim predsjedanjem započinje i novi predsjednički trio, koji čine Češka, koja će predsjedati u drugoj polovini godine i Švedska u prvoj polovini sljedeće godine.
Predsjednički trio uveden je sporazumom iz Lisabona kako bi se osigurao kontinuitet rada u Vijeća EU. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u narednih 18 mjeseci.
“Oporavak, snaga, pripadnost”, slogan je koji je Francuska izabrala za polugodišnje vođenje Unije.
Suverenost Europe ključna je formula francuskog predsjedanja i nju Macron stalno ponavlja još od govora na Sorbonni 2017. godine.
"Ako bih u jednoj rečenici sažeo cilj ovoga predsjedanja, rekao bih da moramo da pređemo iz saradnje unutar naših granica u moćnu Evropu u svijetu, potpuno suverenu, slobodnu da bira svoj put i gospodari svojom sudbinom", rekao je Macron na konferenciji za novinare 9. decembra na kojoj je predstavio prioritete.
Za Macrona suverena Evropa prije svega znači sposobnost upravljanja svojim granicama.
Zaštita granica je nužan uslov za sigurnost Evropljana, za suočavanje sa migrantskim izazovom i za izbjegavanje situacija poput hibridnog napada Bjelorusije, koja je sa Bliskog istoka dovela hiljade migranata i uputila ih na granice Unije.
Stoga je reforma shengenske pravne stečevine jedan od ključnih prioriteta predstojećeg francuskog predsjedanja. Francuzi žele da reforma Shengena u sljedećih šest mjeseci.
Francuska će u kontekstu zaštite evropskih granica pokušati da pomakne sa mrtve tačke pregovore o novom migracijskom paktu, o kojem se već godinama bezuspješno raspravlja.
Drugi element suverene Evrope je odbrambena politika.
Na samitu EU u martu trebalo bi da bude usvojen Strateški kompas, dokument kojim EU želi da poveća stratešku autonomiju u području odbrane i sigurnosti, sposobnost i spremnost za djelovanje i za jačanje otpornosti.
Macron kaže da EU treba da definiše i zajednički provede analizu prijetnji sa kojima se suočava, da treba da bude ambicioznija u obrambenoj industriji i organizuje zajedničke vježbe.
Treći ključni element suverene Evrope po Macronu je stabilnost i prosperitet neposrednog susjedstva.
U tom kontekstu Macron je najavio da će u junu biti organizovana konferencija o Zapadnom Balkanu, “koji je više od susjeda jer se nalazi u srcu Evrope”.
"Mi danas imamo posebnu odgovornost prema Zapadnom Balkanu. Tamo se moramo ponovno angažovati i investirati kako bismo podstakli ekonomsku integraciju regije", rekao je Macron.
