Svijet

U Kazahstanu je u toku dvorski puč! Smijenjen je “nesmjenjivi”, država se pretvara u novu Putinovu Bjelorusiju

U Kazahstanu se stanje ne smiruje, ali vlada potpuna zbrka i velike su kontradikcije u "informativnom kanalu", a čini se da uz nasilne proteste, koji još traju, paralelno događa i "dvorski puč", odnosno ozbiljne razmirice i sukobi unutra vladajućeg klana - onih oko, do sada, nedodirljivog Nursultana Nazarbajeva i sadašnjeg predsjednika Kasima Žomarta Tokajeva, kojem su porasla krila nakon podrške koju je dobio od Vladimira PutinaXija Jinpinga i Recepa Tayyipa Erdoğana, piše Jutarnji.

Nakon što je portal odra.kz objavio da je Nursultan Nazarbajev, koji ima titulu Elbasi, koja sadrži ovakvu zakonsku definiciju - "lider nacije i doživotni vođa države bez obzira na smjenjivost predsjednika koji vode državu", pobjegao s kćerima iz zemlje, gotovo 24 sata kasnije njegov glasnogovornik Aidos Uhibaj je to demantirao kazavši kako se on nalazi u svom domu u Nur-Sultanu.

No, neki tamošnji portali nagađaju što se to zbiva s Nazarbajevom kojeg nitko nije vidio u javnosti od kada su 2. januara počeli nemiri diljem zemlje. Osim toga, predsjednik Tokajev ga je nedavno smijenio i sebe instalirao na čelo kazahstanskog Vijeća nacionalne sigurnosti, političkog tijela koje je Nazarbajevu i dalje služilo da drži sve konce u rukama, nakon što se 2019. godine povukao s pozicije predsjednika, koju je obavljao od 1991. godine.

Nesmjenjiv, a smijenjen

I neki ruski mediji se pitaju kojim je to "alatima" Tokajev smijenio Nazarbajeva, kada je on po zakonu "nesmjenjiv". Tako da ne treba isključiti ni to da je Tokajev iskoristio pobunu da izvrši dvorski puč, iako protestante optužuje da su to htjeli napraviti. Hapšenje Karama Masimova, bivšeg čelnika tamošnje obavještajne službe i čovjeka koji je dva puta bio premijer te ulazi u red najintimnijih Elbasijevih saradnika, potvrđuje tezu o dvorskim razračunavanjima. Masimov je uhapšen i već ga optužuju za veleizdaju.

U međuvremenu je Tokajev imenovao novog šefa Komiteta nacionalne sigurnosti, a to je njegov šef osiguranja Jermek Sagimbajev, iako se kao šef danima spominjao i Kasimbek Kušebajev, zamjenik predstojnika njegovog ureda, koji je također dobio neku važnu funkciju u samoj jezgri Tokajevljeve ekipe.

Osim toga, u valu smjena ljudi Nazarbajeva, pao je i pomoćnik šefa predsjednikova osiguranja Maher Isabekov, čija se sudbina za sada ne zna. Iako se govori o tome da je "ustavno-pravni" poredak u zemlji uspostavljen i još se javlja u pucnjavi u Astani, ali i okupljanjima u još nekim gradovima po Kazahstanu.

Nova Bjelorusija

Ruske trupe su prispjele u zemlju i već se raspoređuju, a do kada će trajati "mirovna misija" ODKB-a nitko ne zna, ali se zna da će vjerojatno Rusi poslati i dodatne vojne snage. Trenutačno ima 2500 stranih vojnika, ali primjetno je da su ruski vojni aviotransporteri u stalnom pogonu. Mnogi analitičari smatraju kako je Putin na putu da od "Kazahstana učini novu Bjelorusiju" te da je Tokajev veliki njegov dužnik i već se pitaju "kolika će biti cijena" njegovog opstanka na vlasti.

Rusija ionako ima velikih problema s gotovo svim zemljama postsovjetskog prostora koje je smatrala, nakon rasapada SSSR-a, svojom zonom utjecaja. Ukrajina i Gruzija su praktički već otplovili, na tom je tragu i Moldavija, a uz njih su ostale tek najsiromašnije zemlje koje ionako žive od ruskih dotacija - Armenija, Kirgistan i Tadžikistan, dok ostali - Uzbekistan, Turkmenistan i Azerbajdžan - iako održavaju bliske veze s Rusijom, sve se više vezuju i uz neke druge - u prvom redu Tursku, ali i sve više Kinu.

Tokajev će sigurno debelo, poput Aleksandra Lukašenka, platiti Putinovo "drugarsko priskakanje u pomoć", ali to neće biti jeftino ni Rusiji, koja tako iscrpljuje svoje resurse na spašavanju svojih političkih vazala, od Sirije do azijskih postsovjetskih prostranstava. Zanimljivo je da se Tokajev na nacionalnoj televiziji narodu obratio govoreći ruski.

Svemirski program

Kazahstan je svakako Rusiji važna karika, ne samo zbog njezinog geografskog prostora - to je deveta zemlje po površini na svijetu, smještena između Rusije i Kine. Rusija tamo ima i velike ekonomske interese, a tamo je i Bajkonur, jedno od glavnih sjedišta ruskog svemirskog programa. S tamošnjeg kozmodroma se obavljaju lansiranja i Rusija ima administrativnu upravu nad tim gradom.

Osim nafte i plina, koji za Rusiju i nisu toliko bitni, iako njihove naftne i plinske tvrtke tako rade, važan segment su i uranovi rudnici. Naime, 42 posto zaliha svjetskog urana je u Kazahstanu i važan je segment ruske nuklearne industrije jer ruske tvrtke u tim rudnicima imaju glavnu riječ.

No, u Kazahstanu se sukobljavaju i rusko-kineski interesi. Kina sve više investira, a ona joj je najbitnija zemlja na novim "putu svile" prema Europi, pogotovo jer mimoilazi Rusiju. Zato je odmah i Xi JIngping podržao Tokajeva i prihvatio njegovu tezu o "stranoj umiješanosti u proteste". No, ne treba zaboraviti ni Erdoğana i činjenicu da je Turska jedan od najvećih investitora u Kazahstanu, a oni su i dio asocijacije turkofonskih zemalja - Azerbajdžan, Uzbekistan, Kirgistan, Kazahstan i Turska, a Mađarska i Turkmenistan su promatrači - koje su odmah podržale režim i osudile "antidržavne protestante".

Blagonaklona Amerika

Uz sve to ne treba zanemariti i činjenicu da su dva velika američka naftna koncerna ExxonMobil i Chevron uložili desetke milijardi u Kazahstan, što je jedan od razloga da Bijela kuća nije bila tako "oštra" prema tamošnjem autoritarnom režimu. Šta će biti s Kazahstanom pokazat će vrijeme, ali čini se da su prvo poluvrijeme, mada se još igra nadoknada, ipak dobili Tokajev i Putin.