Politika

Napad na ustavni poredak BiH: Nastavljaju se saslušanja u Tužilaštvu BiH, poziv stigao i ministrici finansija Zori Vidović

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 15. decembra izdalo je naredbu o provođenju istrage protiv 13 osoba zbog sumnje da su počinile kazneno djelo napad na ustavni poredak BiH.

Prvoosumnjičeni je Milorad Dodik koji se tereti da je počinio kazneno djelo udruživanje radi vršenja kaznenih djela iz člana 249. KZBiH, u vezi s kaznenim djelima napad na ustavni poredak iz člana 156. KZBiH, i protuzakonito formiranje vojnih snaga iz člana 162a. KZBiH, a sve u vezi s članom 53. KZBiH.

Osim njega, na popisu osumnjičenih su i Željka Cvijanović, predsjednica RS, Radomir Višković, premijer RS i Nedjeljko Čubrilović, predsjednik NSRS. Tužilaštvo BiH za napad na ustavni poredak sumnjiči i predsjednike klubova zastupnika u NSRS: Petra Đokića, Nenada Stevandića, Dragana Čavića, Darka Banjca, Igora Žunića, Dalibora Stevića, Spomenku Stevanović, Marinka Dragišića te Diku Cvjetinovića.

Ko se ne odazove pozivu, kazna 5.000 KM ili prinudno dovođenje  

Do pokretanja istrage došlo je nakon što je NSRS podržala zaključke da taj bh. entitet izađe uz ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine, što je izazvalo velike reakcije domaćih i stranih zvaničnika. Na posebnoj sjednici zastupnici su izglasali zaključke koji se odnose se na izlazak tog entiteta iz državnog pravosuđa, indirektnih poreza, sigurnosti i odbrane i formiranje entitetskih agencija. Zaključke je SNSD sa manjim koalicionim partnerima usvojio sa bez SDS-a i PDP-a.

Zaključke je predložio i osmislio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a entitetska vlada zadužena je da u narednih šest mjeseci osmisli cijeli set zakona kojima bi se ova područja uredila na entitetskom nivou, a državni zakoni prestali sa važenjem. Uz njih je usvojena i Deklaracija o ustavnim principima kao i posebni zaključci za svaki od dokumenata.

U skladu sa istragom, od 20. 12. prošle godine krenulo je davanje iskaza svjedoka u Tužilaštvu BiH u sklopu istrage o udaru na ustavni poredak. Prvi iskaz u ovom predmetu dao je Goran Selek, predsjednik SPS-a. Nakon njega iskaze su dali Mirko Šarović, lider SDS-a, Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, zatim predsjednik PDP-a Branislav Borenović, Nebojša Vukanović, ministar pravde RS Anton Kasipović, te ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač.

Oni koji se ne odazovu pozivu, suočavaju se sa kaznom od 5.000 KM ili prinudnim dovođenjem.  

"Reći ću im da ništa nismo prekršili"

Nezavisne su objavile da je Tužilaštvo BiH pozvalo na saslušanje u svojstvu svjedoka i Zoru Vidović, ministricu finansija RS, čije je saslušanje Vidovićeve zakazano za utorak, 18. januara.

Vidović je potvrdila da je dobila poziv te da će se odazvati pozivu Tužilaštva BiH.

"Poručit ću im da RS želi da vrati svoje nadležnosti, sve u skladu sa Ustavom BiH, da ništa nismo prekršili, kao i da ne mislim da trebamo biti predmet Tužilaštva", rekla je Vidović.

Poziv na saslušanje dobio je i Marinko Dragišić, poslanik Ujedinjene Srpske u NSRS.

"Jeste, dobio sam poziv danas. Odazvaću se. Poručiću da nije bio napad na ustavni poredak. Štaviše, nije diran ni Ustav ni u jednoj tački", rekao je Dragišić.

I potpredsjednik NSRS Milan Petković izjavio je da je dobio poziv na saslušanje u Tužilaštvu BiH.

U sklopu istrage, Tužilaštvo BiH je u skladu sa zakonom, prema sudu uputilo zahtjev, te je Sud BiH izdao naredbu za izuzimanje određene dokumentacije Vlade RS, NSRS i više političkih partija, a u okviru predmeta u kojem postupa Tužilaštvo BiH. U izvršenju naredbe postupa Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA).

Šta je napad na ustavni poredak BiH i kolike su kazne

Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine napadom na ustavni poredak BiH smatra se:

  • Ugrožavanje teritorijalne cjeline
  • Sprečavanje borbe protiv neprijatelja, služba u neprijateljskoj vojsci i pomaganje neprijatelju
  • Podrivanje vojne i odbrambene moći, oružana pobuna, protivzakonito formiranje vojnih snaga
  • Protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama
  • Špijunaža, odavanje tajnih podataka
  • Unošenje opasnih materija u Bosnu i Hercegovinu
  • Ubistvo i otmica predstavnika najviših institucija BiH

Kazne za navedena djela kreću se od 6 mjeseci do kazne dugotrajnog zatvora.

Rezolucija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, podsjećamo, osudio je napade na ustavno-pravni poredak države Bosne i Hercegovine, što je navedeno u Rezoluciji koju su usvojili 21. 12. Rezolucija je, kako je obrazloženo, došla nakon odluka NSRS koje atakuju na ustavno-pravni poredak time što nalažu prijenos nekih državnih ovlasti na taj bosanskohercegovački entitet.