Utjecaju Evropske unije nad njezinim državama-članicama zadan je novi udarac u petak navečer nakon što je Rumunjska postala još jedna država članica koja je presudila da ugovori EU za nju nisu "jači" od nacionalnih zakona.
U novom udaru na pravni poredak EU, rumunski ustavni sud osporio je drugu presudu Evropskog suda pravde (ECJ) prema kojoj sudiji u Rumuniji trebaju staviti zakon EU iznad domaćeg zakonodavstva.
"Nacionalni ustavni sudovi koji odlučuju da pravo EU nema primat nad domaćim zakonima razlog je vrlo ozbiljne zabrinutosti za Evropsku uniju", kazao je profesor Gavin Barrett, stručnjak za EU pravo sa univerziteta iz Dublina.
Bruxelles je sada prisiljen braniti se od brojnih sličnih izazova država-članica jer su i njemački i poljski ustavni sudovi ustvrdili da bi njihovi suci trebali staviti domaći zakon na prvo mjesto.
Naime, Evropska komisija još je u zavadi s Varšavom oko primjene EU legislative, što je izazvalo strahove od 'Polexita', odnosno iščlanjenja Poljske iz EU, dok su pritužbe protiv Berlina odbačene nakon što je njemačka vlada u Bruxelles poslala uvjeravanja da ona, za razliku od vlastitog ustavnog suda, u potpunosti podržava koncept primata EU prava.
Vlasti u Varšavi odbacile su tvrdnje da pokušavaju orkestrirati odlazak Poljske iz Evropske unije, ali upozoravaju da bi ona mogla biti prisiljena napustiti zajednicu ako Bruxelles nastavi gaziti suverenitet zemlje.
Nacionalisti iz stranke Prava i pravde, koji su na vlasti u Poljskoj, u više su navrata osporavali pravila EU i odbijali platiti kazne koje su im nametane od dolaska na vlast.
Slična rasprava vodila se i o budućem statusu Rumunije, doduše zasad bez ikakavih konkretnih poteza, no prošlogodišnje istraživanje pokazalo je da gotovo 70 posto rumunskih građana vjeruje da je izlazak iz EU cijena koju vrijedi platiti za obranu nacionalnih interesa.
Inače, sve države članice pristaju na odredbu ugovora koja nalaže da pravo EU ima primat nad nacionalnim pravom, a konačni arbitar prava EU jest Evropski sud pravde u Luksemburgu, prema ugovorima o članstvu.
"Veliki dio moći Evropske unije proizlazi iz prava EU koje djeluje ujednačeno i učinkovito na cijelom teritoriju svih 27 država članica. Uklonite to i svaka država članica pretvara se u zasebnu pravnu zonu u kojoj pravila o, recimo, jedinstvenom tržištu, i saradnja u kaznenom pravosuđu se razlikuju od mjesta do mjesta", rekao je profesor Barrett za Telegraph.
"Drugim riječima, na kraju nemate jedinstven pravni sistem, jedinstveno tržište i imate zapravo osakaćenu Evropsku uniju. Na svoj način ovaj razvoj događaja jest kriza od većeg značaja nego što je to Brexit ikada bio. Evropska unija jest preživjela Brexit, ali ako postane rašireno gledište da prevlast više ne vlada na nacionalnim sudovima, onda EU neće preživjeti - barem ne u svom sadašnjem obliku, kaže Barett.
Didier Reynders, povjerenik EU za pravosuđe, mogao bi pokrenuti sudski postupak protiv Rumunjske, s obzirom na 'stvarni, trajni i uporni stav njezina najvišeg suda da ide protiv zakona EU ili obvezujućeg karaktera odluka ECJ-a'.
U intervjuu za Financial Times rekao je kako nije dobio dovoljne garancije od Bukurešta da su spremni poštivati činjenicu da zakoni Unije moraju zamijeniti domaće zakonodavstvo.
"Primili smo reakciju rumunske vlade koja kaže: 'Ne, želimo imati puno poštivanje prvenstva… ali u okviru rumunskog ustava.' Dakle, to nije baš odgovor koji smo dobili od njemačke vlade, koji nisu postavljali nikakve uvjete", rekao je.
Prema rumunskom ustavu priznaje se supremacija prava EU, ali kada je u sukobu s domaćim zakonodavstvom, sudijama je dopušteno odlučiti da su nacionalna pravila superiorna.
To je pak izazvalo sumnju u predanost Bukurešta evropskom projektu i neovisnosti njegova pravosuđa.
ECJ zahtijeva da Rumunija ukine tužiteljsku jedinicu za sudije, za koju je sud sa sjedištem u Luksemburgu rekao da bi se 'moglo smatrati da nastoji uspostaviti instrument pritiska i zastrašivanja u odnosu na sudije'.
Rumunija bi tako mogla slijediti Poljsku i dobiti višemilionske kazne ako odbije poštivati presude ECJ-a.
No, za razliku od Varšave, Bukurešt već prima uplate iz EU fonda za oporavak od koronavirusa u ukupnom iznosu od 800 milijardi eura.
S druge strane, Bruxelles je spreman zadržati više od 100 miliona eura od Varšave kako bi pokrio neplaćene kazne od strane najvišeg suda EU.
