"Europa od raspada Jugoslavije nije bila bliže ratu." Teške su to riječi koje dolaze od visokopozicioniranog EU diplomata s kojim je u ponedjeljak navečer razgovarala novinarka BBC-ja Katya Adler.
Povod su, dakako, tenzije na istoku kontinenta te rusko gomilanje vojnih trupa na granici s Ukrajinom. Ističe se da je atmosfera u Bruxellesu vrlo napeta te da postoji realan strah kako Europa srlja u najgoru sigurnosnu krizu posljednjih desetljeća. No, to nije jedini razlog za zabrinutost.
Vjeruje se da Rusija ipak nema vojnu, ali ni financijsku moć, započeti novi rat, kao i da nema potrebnu podršku javnosti. Naime, EU upozorava Kremlj da bi moglo doći do ekstremnih posljedica ako se Rusija odluči na vojne poteze prema susjednoj Ukrajini. Baš taj je termin upotrijebila nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock koja je u ponedjeljak posjetila Kijev, a zatim otputovala za Moskvu.
Švedska je, pak, uputila stotine svojih vojnika na strateški važan otok Gotland na Baltičkom moru, a Danska također već danima pokušava osnažiti svoju prisutnost na tom području. Rastuće tenzije zapalile su debate bi li se Finska i Švedska sada konačno trebale pridružiti NATO savezu.
No, najveća zabrinutost zapadnih saveznika više nije hoće li Rusija udariti konvencionalnim ratnim pristupom na Ukrajinu, već pokušava li Moskva ovako destabilizirati Europu i prebaciti političku ravnotežu na kontinentu u svoju korist.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki BBC-ju je još lani rekao kako se Zapad mora probuditi iz svog geopolitičkog drijemeža, kada su namjere Moskve u pitanju. Dodaje da su se sada konačno probudili "uz miris vrlo jake kafe". No, navodi BBC, kako to već bude kada je riječ o vanjskoj politici, europski lideri daleko su od zajedništva kada treba donijeti jedinstvenu odluku šta učiniti po pitanju rusko-ukrajinskog sukoba.
Iako se na granici gomilaju vojne trupe, Moskva negira planiranje invazije. No, NATO-u su poslali niz svojih zahtjeva u kojima ih optužuju za kršenje pravila međunarodne sigurnosti. Između ostalog, ruski predsjednik Vladimir Putin traži da se Ukrajini, ali i bilo kojoj drugoj članici bivšeg Sovjetskog Saveza, zabrani pristup NATO-u.
Savez to odlučno odbija kroz čak tri summita koja su održana proteklih dana. Primirja nema. Šta će Putin dalje učiniti krajnje je nejasno. Zapad vjeruje da je Kremlj uložio previše, kako financijskih tako i drugih resursa, da bi se sada povukao, a da nema što pokazati kao svoju pobjedu.
Administracija američkog predsjednika Joe Bidena je, pak, nestrpljiva i ulaže diplomatske napore kako bi se s razine Europske unije Rusiji nametnule sankcije, ovisno o njihovim postupcima. A više je razina ratovanja - od invazije do kibernetičkih napada, širenja lažnih vijesti te, što se čini najrealnijim, hibridnim napadima.
Europski optimisti vjeruju da će, piše BBC, dogovor o sankcijama biti postignut do 24. januara, do idućeg zasjedanja Europskog vijeća, no za to nema garancije.
Diljem Europe širi se i zabrinutost kako bi eventualne sankcije mogle utjecati na opskrbu kontinenta plinom, u situaciji kada su cijene već otišle u nebo. Washington, pak, šalje poruke da poduzima korake kako bi ublažio utjecaj ove energetske krize. Čine to kako bi europske zemlje ubrzali u donošenju odluke šta učiniti i koje sankcije uvesti protiv Rusije, svjesni da svaki takav potez moraju jednoglasno odobriti sve članice.
Da su odnosi EU i Velike Britanije trenutno bolji, bilo bi mnogo lakše, smatra novinarka BBC-ja. No, briselski diplomati sada smatraju kako su britanske vlasti trenutno preokupirane domaćim političkim brigama da bi se uključile o ovakve "geopolitičke skandale", ali ističu da je Velika Britanija ipak kroz NATO potpuno uključena u ove operacije.
Britanski ministar obrane Ben Wallace tako je u subotu upozorio Moksvu da će biti "konkretnih posljedica" u slučaju bilo kakve ruske akcije prema Ukrajini, te da će se "Britanija suprostaviti nasilnicima, bez obzira na udaljenost sukoba".
Washington istovremeno požuruje tražeći preventivnu akciju, dok Moskva na sve reagira riječima kako se radi o pretjeranoj i neutemeljenoj reakciji.
Ipak, američki dužnosnici tvrde kako je Moskva spremna ponoviti incident iz 2014., kada je po istom uzorku optužila ukrajinske vlasti za zloupotrebe te su anektirali Krim. Radi se o teritoriju gdje većina stanovnika govori ruski, a koji je na referendumu koji su zapadne zemlje proglasile nelegalnim izglasao postati ruskim teritorijem, a u sukobu koji je uslijedio na istoku Ukrajine umrle su hiljade.
Zapad se sada priprema na sljedeću epizodu ovog najnovijeg konflikta, zaključuje BBC.
Rusija šalje trupe i u Bjelorusiju
Rusija je počela gomilati svoje trupe i u Bjelorusiji, izvijestio je u ponedjeljak Guardian navodeći da bi to moglo pojačati strahove o pripremama Moskve za invaziju na Ukrajinu. Ruske snage u Bjelorusiju stižu specijalnim vlakovima na zajedničke vježbe 'Ujedinjena odlučnost' koje bi, kako tvrde u Minsku, trebale početi u februaru.
Neki vojni analitičari, kako navodi Guardian, smatraju da bi Moskva u slučaju sveobuhvatnog napada na Ukrajinu, svoje snage u tu zemlju mogla poslati i kroz Bjelorusiju, koja s Ukrajinom graniči na sjeveru, čime bi značajno rastegnula borbene linije i dovela u probleme ukrajinske protivnike. Najavljene vojne vježbe trebale bi biti održane u relativnoj blizini bjeloruske granice s dvjema članicama NATO-a, Litvom i Poljskom, a jedan dio ratnih igara odvijat će se i blizu granice s Ukrajinom.
Istovremeno, iz Rusije stižu izvješća o slanju dodatne opreme, uključujući tenkove i balističke projektile kratkog dometa, na rusko-ukrajinsku granicu.
Britanija šalje oružje u Ukrajinu
Velika Britanija će opskrbiti Ukrajinu novim paketom oružja kako bi joj pomogla povećati obrambene kapacitete dok je suočena s prijetećim ponašanjem Rusije, kazao je u ponedjeljak britanski ministar obrane Ben Wallace.
"Donijeli smo odluku o opskrbi Ukrajini lakim protuoklopnim obrambenim sistemima oružja", rekao je Wallace britanskim parlamentarcima.
Wallace je pozvao svog ruskog kolegu da posjeti London u sljedećih nekoliko sedmica kako bi razgovarali o krizi. "To nisu strateška oružja i nisu prijetnja Rusiji, već su za korištenje u samoodbrani", dodao je.
U obraćanju britanskom parlamentu Wallace je rekao da su prvi sistemi već isporučeni u ponedjeljak i malen broj Britanaca uvježbat će u kratkom roku Ukrajince.
Wallace nije specificirao koliko je komada tog oružja poslano, ali je objasnio kakve je prirode. "To nije strateško oružje i nije prijetnja Rusiji. Ono se koristi u samoobrani".
Ti su sistemi "kratkog dometa... međutim (...) ako tenkovi uđu u Ukrajinu, izvedu invaziju, to će oružje biti dio samoodbrane", rekao je.
Wallace je kazao i da je pozvao ruskog kolegu po dužnosti Sergeja Šojgua da posjeti London idućih sedmica kako bi razgovarali o krizi, ali ne zna hoće li poziv biti prihvaćen.
"Trenutačni jaz velik je, ali nije nepremostiv. Još se nadam da će diplomatija prevladati. Izbor je na predsjedniku (Vladimiru) Putinu", rekao je. (Hina)
