NATO bi vjerojatno pojačao prisustvo svojih trupa u Crnom moru i Baltiku, istovremeno odbijajući kibernetičke napade ako Rusija napadne Ukrajinu, rekli su diplomati i bivši dužnosnici, piše Reuters.
No, budući da zapadni vojni savez nema ugovornu obavezu odbrane Ukrajine, koja nije članica NATO-a, neke od najtežih odluka mogle bi pasti na teret Evropske unije.
One uključuju kako pogoditi Moskvu svim novim ekonomskim sankcijama, posljedice nedostatka ruskog prirodnog plina u Europi i primanje izbjeglica koje bježe od rata.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da je diplomacija prošle sedmice oko pravno obavezujućih sigurnosnih zahtjeva došla u "slijepu ulicu". Izaslanici i stručnjaci podijeljeni su oko toga hoće li Rusija napasti Ukrajinu.
Kremlj je okupio 100.000 vojnika u blizini ukrajinskih granica, povećanje za koje Zapad kaže da je priprema za rat koji će zaustaviti ulazak Ukrajine u NATO. Rusija, sa druge strane, poriče planiranje invazije.
NATO već intenzivira strategiju koju je primijenio otkako je Rusija anektirala poluotok Krim od Ukrajine 2014. godine, s više odbrambenog vojnog planiranja, modernizirajući sredstva odvraćanja, podržavajući Ukrajinu timovima za kibernetičko ratovanje i tražeći dijalog s Moskvom.
Budući da postoji opasnost od prelijevanja bilo kakvog sukoba na teritorij NATO-a oko Crnog mora, savez se suočava s dilemom koliko se još treba pripremiti i kako podržati Kijev.
Iako se NATO na summitu u Bukureštu 2008. složio da će Ukrajina jednog dana postati članica NATO-a, savez nije vezan svojim osnivačkim ugovorom za odbranu Ukrajine.
Američki predsjednik Joe Biden odbacio je slanje američkih vojnika u Ukrajinu kako bi se borili protiv ruskih vojnika.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je 30. novembra: "Važno je razlikovati saveznike u NATO-u i partnersku Ukrajinu… Ukrajina je partner, vrlo cijenjen partner."
Dvojica diplomata NATO-a rekli su da bi zapadni koraci u podršci Ukrajini mogli biti u rasponu od više američkog oružja i bespilotnih letjelica za ukrajinske oružane snage do intenzivirane obuke ukrajinskih snaga - posebno u načinu reagiranja na bilo kakve ruske raketne napade. Britanija je već počela opskrbljivati Ukrajinu protutenkovskim oružjem.
Stoltenberg je rekao da će zapadni vojni savez potpisati sporazum o bližoj saradnji u kibernetičkoj sigurnosti s Kijevom u narednim danima, ne dajući više detalja, nakon kibernetičkih napada na web stranice ukrajinske vlade prošle sedmice.
BALTIČKI FOKUS NATO-a
Hans-Lothar Domroese, penzionisani njemački general koji je vodio jedno od najviših zapovjedništava NATO-a do 2016., rekao je da će NATO, ako Rusija napadne Ukrajinu, "povisiti razinu pripravnosti".
"NATO bi mogao ojačati istočnu frontu, slanjem većih vojnih jedinica u Poljsku i baltičke zemlje, što je NATO do sada isključivao. NATO bi također mogao bazirati svoje trupe u jugoistočnoj Evropi", rekao je Reutersu.
To bi i dalje predstavljalo odbranu teritorija NATO-a, ali bi Rusiji poslalo poruku odlučnosti.
Od 2014. NATO je dao prioritet jačanju Baltika te je rasporedio četiri multinacionalne borbene skupine veličine bataljona predvođene Kanadom, Njemačkom, Britanijom i Sjedinjenim Državama u Latviji, Litvi, Estoniji i Poljskoj.
Estonski premijer rekao je Reutersu prošle sedmice da baltičke države razgovaraju sa saveznicima o povećanju vojnog razmještaja na njihovom tlu, a Stoltenberg je rekao da bi svaki ruski napad na Ukrajinu potaknuo tu odluku.
Danska je prošle sedmice pristala poslati još četiri ratna aviona F-16 u Litvu i jednu fregatu za pomoć u patroliranju Baltičkim morem.
Ove jedinice služe kao predstraža za NATO snage za odgovor od 40.000 vojnika da brzo dođu i dovedu više američkih vojnika i oružja s druge strane Atlantika.
MOGUĆNOST "PRELIJEVANJA" SUKOBA U CRNOMORSKOM PODRUČJU
Penzionisani američki general Ben Hodges, koji je zapovijedao snagama američke vojske u Europi od 2014. do 2017., rekao je da bi se saveznici u NATO trebali pripremiti za šire posljedice svake ruske invazije na Ukrajinu. Upozorio je da je militarizirani poluotok Krim postao ruski "nepotopivi nosač aviona.
"Očekivao bih da ako dođe do nove ofanzive značajnih razmjera, postoji šansa za prelijevanje, bilo na moru, u zraku, u cyberu", rekao je Hodges za Reuters.
"Ako dođe do nove ofanzive, onda imamo tri NATO saveznika u crnomorskoj regiji: Rumuniju, Bugarsku i Tursku… Trebali bismo poduzeti sve korake za našu kolektivnu odbranu."
Dvojica diplomata NATO-a kazali su kako će saveznički ministri odbrane vjerovatno sljedećeg mjeseca razgovarati o slanju dodatnih snaga u sjedište multinacionalne divizije NATO u Rumuniji. Iako je operativan od 2017., ostaje samo kopneno zapovjedništvo, bez neposrednih zračnih, pomorskih ili specijalnih snaga.
Hodges je rekao da će značajniji operativni centar uključivati više pomorskih i zračnih vježbi, razmjenu obavještajnih podataka, detaljnije praćenje ruskih podmornica i posjeta komercijalnim lukama Krimu, te u konačnici bolju pripremu za sukob.
Rumunija se zalagala za veću pomorsku prisutnost NATO-a na Crnom moru, ali njezin susjed Bugarska je mnogo opreznija u strahu da ne isprovocira Rusiju. Uključivanje Turske, članice NATO-a, ali ne i EU-a, bilo bi ključno.
