Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev rekao je ruskom kolegi Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru da je Kazahstan i dalje meta “terorističkih napada” u nekim područjima unatoč naporima za gušenje nemira. Tokajev je rekao da će Kazahstan neumorno voditi “borbu protiv terorizma”, piše na web-stranici kazahstanskog predsjednika. Ured predsjednika objavio je da je Tokajev ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru rekao da se situacija ipak stabilizira. “Istodobno, žarišta terorističkih napada opstaju. Zato će se borba protiv terorizma odlučno nastaviti”, rekao je kazahstanski predsjednik prema tom priopćenju, a prenijela je Hina.
I u tom saopćenju najbolje se očitava (ne)moć učesnika razgovora. Dok Žomart traži pomoć od Rusije u svladavanju vlastitih nereda, srednja Azija sa zebnjom je gledala hoće li se ti nemiri proširiti. Vjerovatno je nekoliko diktatora prisjetilo se i arapskog proljeća. U pomoć je zato priskočio vojni savez iza kojeg stoji Rusija i poslali su vojnike, specijalce i mnoštvo vojne opreme. Ustanak je u krvi ugušen u samo nekoliko dana i prividni mir spustio se na Kazahstan. Hoće li i može li Kasim-Žomart održati taj mir i hoće li mu gospodar mira Vladimir Putin opet priskočiti u pomoć, ostaje nam tek da vidimo. Međutim, postalo je potpuno jasno tko može mijenjati diktatore u Aziji. Putin, piše 24sata.
Bjelorusija - Lukašenko
Aleksander Lukašenko, historijski jedan od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, ovih dana našao se u unakrsnoj vatri između Rusije i Evropske unije. Dok Putin prijeti obustavom isporuke plina, i to kroz cijevi koje idu kroz Bjelorusiju, Lukašenko se bori s vlastitom migrantskom krizom i sve glasnijom opozicijom. Čovjek koji je na vlasti od prvih demokratskih izbora u Bjelorusiji, koji je gurao političku uniju Rusije i Bjelorusije, sad se našao s pogrešne strane Putinove propagandne mašinerije. Nedugo prije izbora u augustu bjeloruske vlasti tvrdile su da je grupa ruskih plaćenika uhvaćena u misiji da izvrši teroristički napad u Bjelorusiji kako bi destabilizirala zemlju uoči izbora.
Bjeloruski državni mediji rekli su da je grupa od 30 muškaraca uhvaćena u hotelu pored Minska “možda povezana” sa zatvorenim političarom Tihanovskim ne objašnjavajući ništa drugo. Slučaj je razljutio Moskvu te je glasnogovornik ruskog predsjednika pozvao bjeloruske vlasti da odmah puste uhvaćene muškarce. Rusija je objasnila da je riječ o pripadnicima privatne zaštitarske kompanije na putu u Istanbul. Bjelorusija je rekla da su to pripadnici tajne paravojne grupe Wagner, a za nekoliko njih sumnja se da su se borili u sukobu u istočnoj Ukrajini, prema izjavi bjeloruskog ministarstva vanjskih poslova, kako je prenijela Hina. Međutim, ispostavilo se da je to propala operacija ukrajinskih obavještajaca, koji su plaćenike iz Wagnera htjeli osuditi zbog zločina na istoku Ukrajine. Kako bilo da bilo, odnosi nekad najbližih saveznika sad su na historijski niskom nivou. Lukašenko se nalazi na raskrsnici. Mora odlučiti smije li se udaljiti od Rusije i potencijalno se izložiti tinjajućem sukobu nalik na ukrajinski. Mora odlučiti smije li pokušati približiti se Evropskoj uniji, koja mu potencijalno jamči ekonomsku sigurnost, ali bi ga mogao znatno skuplje koštati ruski plin. A to bi ga moglo koštati vlasti.
Turkemenistan - Berdimuhamedov
Gerbanguli Berdimuhamedov jedan je od najekscentričnijih diktatora 21. stoljeća. Njegov prethodnik na čelu Turkmenistana, Saparmurat Nijazov, dao je izgraditi vlastiti kip od zlata visok 12 metara. Da ne bi bio samo još jedan u nizu spomenika diktatora, Nijazovljev se kip rotira, i to tako da je uvijek okrenut suncu. A Berdimuhamedov, da bi pokazao kako je u svemu bolji od prethodnika, naredio je gradnju svoga kipa. I to na konju slavne pasmine Akhal-Teke, za koju stručnjaci govore da je među najstarijima na svijetu. I to na umjetnoj mramornoj litici visokoj 20 metara. John Oliver svojedobno je objavio profil ekstravagantnog Berdimuhamedova, koji se voli hvaliti kako je vrsni strijelac, odličan jahač, vrhunski biciklista i još bolji dizač utega. A sve to dok prosječni Turkmenistanci na hranu troše 70-80 posto svojih mjesečnih prihoda. Dok je nezaposlenost ogromna, a ništa manji nisu ni redovi za hranu. Turkmenistan je bogat plinom i Kina već planira kako se ubaciti na njihovo tržište. Mediji su objavili kako je Kineska nacionalna naftna kompanija 2013. godine dala Jennifer Lopez pozamašnu količinu novca da bi Berdimuhamedovu otpjevala “Sretan rođendan”. Godine 2017. Putinu je darovao psića, a on je njemu zauzvrat dao odlikovanje Reda Aleksandra Nevskog, jedno od najviših ruskih civilnih odlikovanja.
Tadžikistan - Rahmon
Emomali Rahmon, predsjednik Tadžikistana, s velebnim naslovom “Osnivač mira i nacionalnog jedinstva - vođa nacije”, još je jedan u nizu srednjoazijskih diktatora koji su na vlasti ostali nakon raspada Sovjetskog Saveza. Njegov sin Rustam predsjednik je parlamenta i gradonačelnik najvećega grada Dušanbea. Njegovo lice gleda vas s mnogih plakata na ulicama države, a u maniri svih diktatora, obožava velike proklamacije, pa je u januaru prošle godine objavio da je njegova zemlja slomila koronu. Nekoliko mjeseci poslije njegova je sestra preminula od Covid-19. Lokalni mediji prenijeli su da su njeni sinovi fizički napali ministra zdravstva i jednog ljekara. Kako ne bi ispalo da je Rahmon običan diktator, ispostavilo se 2007. godine da je veliki obožavatelj svog kulturnog naslijeđa. Do te godine zvao se Emomali Šaripovič Rahmonov, no zaključio je da to zvuči previše ruski, pa je postao Rahmon. Godine 2017. dobio je odlikovanje Reda Aleksandra Nevskog. Član je organizacije Dogovor o kolektivnoj sigurnosti, srednjoazijskog vojnog saveza bivših sovjetskih republika, koji je nedavno priskočio u pomoć kazahstanskom diktatoru Kasim-Žomartu Tokajevu u suzbijanju protesta u državi. U curenju američkih diplomatskih dokumenata još davne 2009. potvrđeno je da tadžikistanski privatni avioprijevoznik Somon Air samo služi kao poveća kasica prasica za Rahmona i njegovu porodicu. Avione kupuju novcem iz tadžikistanske aluminijske kompanije Talco, a navodno je pod kontrolom Rahmona i njegovih.
Uzbekistan - Mirzijojev
Ševket Mirzijojev obožava vile. Predsjednik Uzbekistana, tek drugi u historiji države, nedugo nakon dolaska na vlast sagradio si je rezidenciju u okrugu u blizini glavnoga grada Taškenta. Nije se mogao useliti u velebnu rezidenciju prethodnika Islama Karimova, nazvanu Bijela palača, pa se odlučio na gradnju vlastite. Radio Slobodna Evropa razgovarao je s lokalnim stanovništvom koje je doslovno izbačeno na ulicu kako bi Mirzijojev imao svoju palaču.
“Ne možemo Vam dati alternativnu nekretninu. Zasad ostanite kod rođaka”, navodno su lokalni dužnosnici rekli ljudima čije su kuće sravnjene sa zemljom. “Vlasnici uništenih kuća trenutačno su smješteni u obližnji sanatorij ili su kod rođaka”, službeno je kazao jedan lokalni političar na upit Radija Slobodna Evropa.
A u vili luksuza ne nedostaje. Inženjer koji je radio na gradnji vile opisao je kako su iz Argentine dopremali skupi plavi mramor, koji je koštao oko 500 dolara po kvadratnome metru. Oko cijelog predsjedničkoga kompleksa podignut je zid visok četiri metra. Ali to nije sve, rekli bi na popularnim reklamama. Uzbekistanski diktator sagradio si je autocestu do predsjedničke rezidencije, a u planinama stotinjak kilometara od glavnoga grada ima cijeli kompleks za širu porodicu. Sve o tom kompleksu obavijeno je velom tajne. Svim radnicima zaplijenili su mobitele na ulazu na gradilište, iznad njega ne smije se letjeti, a poseban rezervoar vode koji je izgrađen za potrebe kompleksa među najvećima je u državi. Navodno je gradnja koštala nekoliko stotina miliona dolara, ali niko službeno ne želi ništa reći. Ili ne smije. Početkom prošle godine kolale su glasine da je Vladimira Putina ugostio u svojoj tajnoj rezidenciji, a neki su povukli i paralele s Putinovim kompleksom na obali Crnog mora. Koji je također nastao u najvećoj tajnosti, po nepoznatoj cijeni i za nepoznatog vlasnika.
Kirgistan - Žaparov
Sadir Žaparov, šef Kirgistana, poznat je po svojim proruskim stavovima, a to je pokazivao već od preuzimanja vlasti u januaru prošle godine. Prva inozemna posjeta bila mu je odlazak Putinu u Moskvu. Zanimljivo je da je nekoliko puta završio u zatvoru, jednom zato što je pokušao s ostalim demonstrantima zauzeti Predsjedničku palaču u Biškeku. Zahtijevali su prosvjednici nacionalizaciju rudnika zlata Kumtor, a to mu je i uspjelo nakon što je preuzeo vlast. Nakon nasilnih prosvjeda izvukli su ga iz pritvora i on je nizom političkih makinacija preuzeo privremeno upravljanje državom da bi poslije na izborima i službeno preuzeo vlast. Zanimljivo je da je počasni predsjednik MMA federacije Kirgistana.
Armenija - Pašinjan
Armenski premijer Nikol Pašinjan imao je tu nesreću da vodi zemlju kroz vojni poraz, ali preživio je i poprilično nespretni pokušaj vojnog udara. Nakon posljednjeg rata s Azerbajdžanom, koji je Armenija izgubila u malo više od 40 dana, deseci armenskih generala tražili su Pašinjanovu ostavku. On je to odbio i na izborima u ljeto 2012. godine njegova stranka osvojila je više od polovice glasova. Ovaj nekadašnji novinar i politički disident godinama se borio protiv nekadašnje vrhuške Armenije. Osuđivali su ga na zatvorske kazne, gasili su mu novine, ali on se svemu uspio oduprijeti i nastaviti svoju borbu za vlast. Možda i najzanimljivije je da Armenija nije pod vlašću diktatora iako i Pašinjan ima svojih mušica. Srezao je broj ustavnih sudaca i pomoću gotovo totalne vlasti u parlamentu može raditi što hoće. S Putinom održava dobre odnose, pa je tako ruski predsjednik bio jedan od potpisnika primirja između Armenije i Azerbajdžana. Ruski mirotvorci patroliraju dijelom teritorija koji svojataju i jedna i druga strana.
Kazahstan - Tokajev i Nazarbajev
Kazahstan je najveća i najvažnija srednjoazijska zemlja, najveća zemlja na svijetu bez izlaza na more, iznimno bogata prirodnim plinom, ali i pod teretom diktatorskog naslijeđa. Glavni grad Nur-Sultan nosi ime prijašnjeg diktatora države, Nursultana Nazarbajeva, koji je podnio ostavku na sve dužnosti 13. marta 2019. godine, a samo četiri dana kasnije je grad promijenio ime. Kasim-Žomart Tokajev, aktualni šef države, naslijedio je Nazarbajeva na toj dužnosti, ali nije se baš proslavio u vladavini. S jedne strane, naslijedio je neodrživ gospodarski sistem, u kojem cijeli narod gotovo ništa ne plaća energente. Nazarbajev je bio poznat kao jedan od najdugovječnijih svjetskih vladara, Kazahstanom je upravljao još iz doba komunizma. Toliko je dugo vladao da je uspio dobiti čak i hrvatsko odlikovanje. Stipe Mesić u julu 2001. godine odlikova ga je Veleredom kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom “za izniman doprinos promicanju prijateljstva i razvitku uzajamne suradnje između Republike Kazahstan i Republike Hrvatske”. Nakon njegova odlaska s vlasti očekivalo se da će Tokajev nastaviti istim smjerom, ali on se polako odmiče od svog političkog prethodnika. Krvlju su ugušeni nedavno prosvjedi, i to uz veliku pomoć ruske vojske i specijalaca koji su došli u pomoć.
Azerbejdžan - Alijev
Ilham Alijev, predsjednik Azerbejdžana od 2003. godine, postao je poznat kad je otkrivena kompleksna mreža za pranje novca kojim je podmićivao razne evropske političare. Među njima se našao i Zmago Jelinčić “plemeniti”, slovenski ultradesničar i nacionalist. Njegov režim prate mnoge optužbe za mučenje i sistemski napadanje novinara i nevladinih organizacija. Velika pobjeda u ratu s Armenijom jamčila bi mu vlast nadolazećih godina čak i da se ne oslanja na naftno bogatstvo za kupovanje društvenog mira. Rat je umalo otišao u drugom smjeru zato što su srušili jedan ruski helikopter. Azerbejdžan je priznao da je greškom srušio ruski helikopter blizu svoje granice, iznad Armenije, i ispričao se za taj “tragični incident”. “Azerbejdžanska strana se ispričava ruskoj nakon tog tragičnog incidenta do kojeg je došlo nesretnim slučajem”, navelo je azerbejdžansko ministarstvo vanjskih poslova i objasnilo da je vojna jedinica mislila kako je riječ o “provokacijama armenske strane” u sklopu sukoba za Gorski Karabah, prenijela je HINA. Zahvaljujući ogromnim naftnim rezervama, Azerbejdžan je domaćin mnogim sportskim događajima. Jedan od najskupljih je Velika nagrada Formule 1 u Bakuu, gdje bolidi brzinama od 300 km/h jure kraj dvorca sagrađenog prije nekoliko stotina godina. Osim toga, ugostili su i prve Evropske igre 2015. godine na velebnom stadionu u glavnom gradu, koji može primiti 69.870 gledatelja.
