Sjedinjene Američke Države, najveći donator Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), opiru se prijedlozima da se agencija učini neovisnijom, izjavila su četiri zvaničnika uključena u razgovore.
To je izazvalo sumnju u dugoročnu potporu administracije američkog predsjednika Joea Bidena ovoj agenciji Ujedinjenih naroda, prenosi Reuters.
Povećati prihode
Prijedlog, koji je izradila radna grupa WHO-a za održivo finansiranje, povećao bi stalni godišnji doprinos svake države članice. Plan je dio šireg reformskog procesa potaknutog pandemijom COVID-19, koja je naglasila ograničenja WHO-a da intervenira u ranoj fazi krize.
No, američka vlada protivi se reformi jer je zabrinuta za sposobnost WHO-a da se suoči s budućim prijetnjama, uključujući one koje dolaze iz Kine, saopćili su američki zvaničnici.
Umjesto toga, zalažu se za stvaranje posebnog fonda, koji bi izravno kontrolirali donatori, a koji bi finansirao prevenciju i kontrolu hitnih zdravstvenih situacija. Četiri evropska zvaničnika, koji su uključeni u razgovore, potvrdili su američko protivljenje.
Objavljeni prijedlog poziva na postupno povećanje obaveznih doprinosa država članica od 2024. kako bi do 2028. ovi doprinosi činili polovinu osnovnog proračuna agencije u iznosu od dvije milijarde dolara, u usporedbi sa sadašnjim manje od 20 posto, stoji u dokumentu.
Osnovni budžet WHO-a usmjeren je na borbu protiv pandemija i jačanje zdravstvenih sistema širom svijeta. Također se prikuplja dodatna milijarda godišnje za rješavanje specifičnih globalnih izazova, kao što su tropske bolesti i gripa.
Pristalice ove opcije kažu da trenutno oslanjanje na dobrovoljno finansiranje država članica i dobrotvornih organizacija, kao što je Fond Billa i Melinde Gates, prisiljava WHO da se usredotoči na prioritete koje su postavili finansijeri i čini ga manje sposobnim da se upusti u kritiku članica kada stvari krenu po zlu.
Nezavisna komisija o pandemijama, koja je imenovana da savjetuje o reformi WHO-a, pozvalo je na puno veće povećanje obaveznih naknada, na 75 posto osnovnog proračuna, smatrajući trenutni sistem "velikim rizikom za integritet i neovisnost WHO-a" .
Najveći donatori iz Evropske unije, uključujući Njemačku, podupiru plan, zajedno s većinom afričkih, južnoazijskih, južnoameričkih i arapskih zemalja, izjavila su tri evropska zvaničnika.
Nova struktura
WHO je potvrdio da trenutno nema konsenzusa među državama članicama i dodao da će se razgovori vjerojatno nastaviti do godišnjeg sastanka Svjetske zdravstvene skupštine u maju, najvišeg tijela agencije za donošenje odluka.
Jedan evropski predstavnik rekao je da američki plan "izaziva skepticizam u mnogim zemljama" i naglasio da bi stvaranje nove strukture koju kontroliraju donatori, a ne WHO, oslabilo sposobnost agencije za borbu protiv budućih pandemija.
Washington je neko vrijeme bio kritičan prema WHO-u. Bivši predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz WHO-a nakon što ih je optužio da brane početna kineska kašnjenja u dijeljenju informacija kada se COVID-19 pojavio 2019. godine.
Bidenova administracija ponovno se pridružila WHO-u ubrzo nakon preuzimanja dužnosti, ali smatraju da je ovoj organizaciji potrebna značajna reforma te su izrazili zabrinutost u vezi sa upravljanjem, strukturom i sposobnostima WHO-a da se suoči s rastućim prijetnjama, ne samo iz Kine.