Ekonomija

Ovogodišnja energetska kriza je “mala maca” za ono što dolazi. Velika prijetnja nad Evropom

Dok Rusija skuplja vojnike na granici s Ukrajinom, raste strah da bi rat mogao poremetiti ruske isporuke "prirodnog" plina Evropi usred zime.

S obzirom na to da je stari kontinent već opterećen visokim cijenama energije i ograničenim opskrbama, zapadni čelnici pokušavaju pronaći alternativne isporuke energije, poput tankera punih ukapljenog prirodnog plina (LNG) s obale američkog zaljeva i Bliskog istoka, prenosi "Slobodna Dalmacija".

Ipak, izgledi za veliku nestašicu energije ako Rusija zatvori slavine toliko su postali akutni da prikrivaju i one daleko temeljnije prijetnje europskoj energetskoj sigurnosti.

Bez obzira na to što se događa u Ukrajini, ovakva zima će za Evropljanje, ako se nešto ozbiljnije ne promjeni, postati pravilo, a ne odstupanje.

Čak i ako ruski plin nastavi teći, Evropa će u godinama koje dolaze sve više biti izložena promjenjivim cijenama uvoznog plina osim ako njezini čelnici ne poduzmu korake da smanje rizik od visokih cijena energije i ne pripreme se za neizbježne i nepredvidive promjene u opskrbi i upotrebi energije .

Evropa obično ovisi o Rusiji za više od jedne trećine korištenja prirodnog plina. Iako je Rusija ove zime slala manje u Evropu, ona ispunjava svoje dugoročne ugovorne obveze. Razlika je sada u tome što je gotova ukinula dodatne zalihe koje obično prodaje na otvorenom tržištu.

Ako bi Rusija također smanjila ili dokinula ugovorene isporuke Evropi — što pola stoljeća energetskih odnosa sugerira da je malo vjerojatno — za Evropu bi bilo iznimno teško i skupo zamijeniti izgubljene tokove ruskog plina.

Tržišne cijene, koje su već skočile do neviđenih razina, išle bi još više kada bi evropski kupci pokušavali povući zalihe LNG-a sada namijenjenih za Aziju, energetski intenzivne industrije bi se zatvorile, a čak bi i grijanje i potrošnja električne energije u kućanstvima vjerojatno trebali biti ograničeni kako bi se spriječile nestašice struje.

Smanjene isporuke Rusije razlog su zašto ljudi poput izvršnog direktora Međunarodne energetske agencije Fatiha Birola krive ruskog predsjednika Vladimira Putina za energetsku krizu.

Iako vjerojatno postoji neka geopolitička motivacija za rusko odbijanje da Evropi proda više plina na spot tržištu i možda nastoji maksimizirati prihode od plina podupirući cijene ili koristeći te visoke cijene kao poticaj da potakne evropske tvrtke da potpišu nove dugoročne ugovore, oslanjanje na rusku dobrotvornu pomoć kada su tržišta tijesna nije dobra dugoročna strategija za evropsku energetsku sigurnost.