Odluka Sjedinjenih Država da prerasporede neke od svojih snaga u Istočnu Europu destruktivan je korak koji bi mogao potkopati pregovarački proces o sigurnosnim jamstvima i potaknuti Moskvu na oštar odgovor, rekao je Dmitrij Novikov, prvi zamjenik šefa Odbora za vanjske poslove ruske Državne dume, donjeg doma parlamenta, a objavio Interfax.
TASS donosi odgovor Dmitrija Peskova, jednog od pripadnika kruga koje ruski predsjednik Vladimir Putin smatra najbližim saradnicima. Peskov tvrdi kako je raspoređivanje američkih snaga u Europi dokaz da Rusija ima razloga za zabrinutost. "SAD nastavlja jačati tenzije u Evropi", rekao je Peskov.
Aleksandr Gruško, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, rekao je da je odluka SAD-a o slanju gotovo 3000 dodatnih vojnika u Poljsku i Rumunjsku "destruktivna i neopravdana". Dodao je da će slanje američkih trupa "oduševiti" ukrajinske vlasti koje će "nekažnjeno" nastaviti sabotirati Sporazum iz Minska.
Američki nosač zrakoplova USS Harry S. Truman nalazi se na čelu borbene skupine na vojnoj vježbi u Jadranskom moru, a njegov zapovjednik nije želio nagađati o tome što će se dogoditi nakon završetka vježbi sljedećih dana jer pravila zabranjuju da se govori o budućim operacijama.
"Odluka o tome gdje će biti raspoređena američka borbena skupina donosi se na razini ministra obrane", rekao je u srijedu američki kontraadmiral Curt Renshaw koji vodi borbenu skupinu nosača zrakoplova.
"Ali, spremni smo djelovati bilo gdje, planirali smo biti na dugoj misiji kada smo odlazili iz Norfolka i planiramo djelovati ondje gdje smo najpotrebniji." Borbena skupina, koja je pod operativnom kontrolom NATO-a, nalazi se u Jadranu zbog koordiniranih pomorskih vježbi, obuke za protupodmorničko ratovanje i obuke za napade dalekog dometa.
Najavljujući vježbe, nazvane "Neptune Strike 2022.", NATO je objavio kako je to prvi put od hladnog rata da je cijela američka borbena skupina pod njegovim zapovjedništvom. Američko Ministarstvo obrane ističe ulogu svojeg nosača zrakoplova u tim vježbama kao dokaz da je NATO "ujedinjen, sposoban i snažan".
Američka je odluka o slanju 3000 vojnika simboličkog karaktera budući da ne predstavlja promjenu u odnosu snaga, još jedan element u taktičkom nadigravanju s Moskvom u kojem važnu ulogu igra i smanjenje pritiska plinske ovisnosti EU o Rusiji. Dovoljno je bilo nekoliko američkih brodova s tekućim prirodnim plinom (LNG) da se kriza ublaži, a razgovori s Katarom su dodatno pomogli.
Diplomatski se napori nastavljaju pa su telefonom razgovarali američki predsjednik Joe Biden i francuski Emmanuel Macron. Ovaj potonji predsjeda Vijećem EU, a imao je dva telefonska razgovora s Putinom. I očekuje se da ode u Moskvu.
Tamo bi uskoro mogao i njemački kancelar Olaf Scholz koji se cijelo vrijeme drži rezervirano - ipak je on učenik bivšeg kancelara Gerharda Schrödera koji već godinama zarađuje lijep novac radeći u ruskim energetskim tvrtkama.
U Kijev je u četvrtak stigao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan koji se želi predstaviti kao medijator u odnosima s Rusijom. Ankara i Kijev su prethodni dan objavili da će potpisati nekoliko sporazuma, među kojima i onaj o slobodnoj trgovini.
Ankara se još u studenome ponudila da bude posrednik, a turski diplomatski izvori prošli su mjesec otkrili da su i Kijev i Moskva otvoreni za tu ideju. Turski pristup nije "zauzimanje jedne strane", rekao je dužnosnik Ankare. "Erdoğanovom inicijativom i uz poruke koje će poslati očekujemo da će se napetosti smiriti", zaključio je. Bio bi to velik uspjeh za turskog sultana koji je u zemlji izložen napadima zbog visoke inflacije.
