Svijet

U jeku velike krize. Prvi čovjek NATO-a odlazi na lagodan posao

Norveška vlada je izabrala Jensa Stoltenberga, sadašnjeg glavnog sekretara NATO-a, za budućeg guvernera Norveške nacionalne banke. Stoltenberg je po profesiji ekonomist i godinama je bio šef norveške vlade prije nego je preuzeo čelnu funkciju u NATO-u.

Vijest da ga je Vlada njegove države izabrala za budućeg šefa nacionalne banke je otvorila i pitanje tko će ga naslijediti u NATO-u u vrijeme kada ovaj savez ima najgore odnose s Rusijom od kraja hladnog rata, prenosi "Jutarnji list".

No, i prije se znalo da će Stoltenbergu neće dobiti novi mandat u NATO-u jer je već imao dva, a niti je sam imao ambicije ostati na tom mjestu. O njegovom nasljedniku se već razgovara u kuloarima ali sada će se to ubrzati.

Diskretan postupak

Odlukom Norveške vlade Stoltenberg bi trebao dužnost šefa nacionalne banke preuzeti u decembru, a mandat u NATO-u se završava na jesen.

"Mandat glavnog tajnika ističe 1. oktobra 2022 godine. Gospodin Stoltenberg je jasno dao do znanja da će do tada njegov fokus ostati čvrsto na odgovornosti kojeg ima u NATO-u", poručili su iz sjedišta ovog saveza u Bruxellesu nakon vijesti da je on izabran za budućeg šefa Norveške nacionalne banke.

Izbor glavnog tajnika NATO-a je prilično diskretan postupak ali se, nakon proširenja i promjena globalnih okolnosti u kojima djeluje ovaj savez, nekoliko kriterija mora uzeti u obzir. Lideri država članica već se konzultiraju, a kada budu imali jasniju sliku onda će se i dogovoriti o budućem šefu.

Vremena za to imaju do lipnja kada se u Madridu održava još jedna povijesni summita NATO-a na kojem će usvojiti i novi strateški koncept NATO-a. Bit će to i kulminacija osmogodišnjeg mandata Stoltenberga na čelu NATO-a a tim će se dokumentom odrediti i budućnost NATO-a i smjer u kojem će se razvijati u suočavanju s novim izazovima u promijenjenom svijetu.

Bilo je u kuloarima već nagađanja da bi za NATO bilo dobro da nakon Stoltenberga na čelu ovog Saveza bude žena, a po mogućnosti iz neke države istočne Evrope.

Nikada nije mjesto glavnog tajnika NATO-a pripadalo ženi, niti nekome iz istočnoeuropskih država članica. U tom smjeru se spominjalo i ime bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović te bivše litvanske predsjednice Dalije Grybauskaite. No to je ostalo na razini špekulacija.

Potreban konsenzus

U prošlosti su za imena koja su se pojavljivala kao potencijalni glavni tajnici NATO-a slijedile i reakcija iz pojedinih država članica pa im se tako mjerilo puls, prije nego se formalno o tome razgovaralo. Ponekada su gledali koliko su naklonjeni određenim krugovima u svijetu, kakve su stavove imali o ključnim događajima, a ponajviše su neke države gledale stavove o odnosima prema Rusiji koja je sada glavna prijetnja, a ne više strateški partner NATO-a.

Iako je jasno a na kraju glavnu riječ imaju velike države, SAD, Velika Britanija, Njemačka, Turska i Francuska, formalno se odluka o novom glavnom NATO-a mora usvojiti konsenzusom svih država članica, a s obzirom da ih je sada 30, to neće biti tako lako. Ono što se unaprijed zna je da neće biti Amerikanac jer je to mjesto obično prepušteno Europljanima dok je praksa da neki Američki časnik bude zapovjednik NATO snaga u Europi.