Zapadne zemlje zaprijetile su da će Rusiji uvesti nove sanckije ako krene u invaziju na Ukrajinu.
Iako nije konkretno rečeno šta bi te sankcije podrazumijevale, niti u kom trenutku bi bile uvedene, najavljeno je da bi bile oštrije nego dosadašnje.
Tehnologija
Bijela kuća je ranije najavila da razmišlja u uvođenju kontrole na izvoz u Rusiju, što bi Moskvi otežalo da nabavi mikročipove potrebne za različite tehnologije - od pametnih telefona, televizora, aviona, raznih mašina.
SAD su takvu mjeru primjenjivale za vreme Hladnog rata kako bi spriječile Rusiju da se tehnološki razvija. Ako bi sada učinile isto, Rusija bi bila u grupi zemalja sa Iranom, Kubom, Sjevernom Korejom i Sirijom, za koje važi mjera kontrole izvoza iz SAD.
Banke
Sankcije su već uvedene za neke manje ruske državne banke poslije aneksije Krima 2014.
Zapadne zemlje razmatraju da pooštre postojeće sankcije tako što će proširiti spisak postojećih finansijskih institucija i dodati i privatne banke. Sankcijama bi mogao biti obuhvaćen i državni Fond za direktne investicije, iz kojeg se finansiraju najveće ruske kompanije.
Prirodni gas
Gasovod Sjeverni tok 2 između, Rusije i Njemačke, takođe je na meti potencijalnih sankcija. Još se čeka odobrenje od Njemačke da bi gas potekao, a na Berlin se vrši pritisak da to ne dozvoli.
Međutim, čak i ako Njemačka to ne dozvoli, evropske zemlje će i dalje ostati vezane za ruski gas. SAD i Evropska unija su već uvele neke sankcije kompanijama u ruskom energetskom sektoru, ukljućujući i Gasprom, a nove mjere bi mogle da obuhvate veći broj kompanija.
Međunarodni transfer novca
Jedna od najtežih sankcija o kojima razmišljaju SAD i EU je isključivanje Rusije iz sistema za međunarodni transfer novca (SWIFT) koji koriste sve banke na svijetu.
Ako bi se to desilo, Rusija bi bila isključena iz većine međunarodnih finansijskih transakcija, što bi direktno utjecalo na profite u naftnom i gasnom sektoru.
O tome se razmišljalo i 2014. kada je Rusija anektirala Krim, ali se odustalo jer je isključivanje iz SWIFT-a smatrano objavom rata. Rusija je od tada počela da pravi svoj sistem za tranfer novca SPFS, koji i dalje nije opšteprihvaćen.
Dolar
Još jedna snažna finanijska mjera o kojoj se razmišlja je blokiranje pristupa dolarima. Naime, ako bi se Rusiji onemogućio pristup američkom bankarskom sistemu, ruske kompanije bi imale poteškoća u rutinskim transakcijama i kupovinama.
SAD bi mogle i same da uvedu ove sankcije, bez drugih zapadnih zemalja, što nije slučaj sa isključivanjem iz SWIFT-a. Predsjednik SAD Joe Biden je nagovijestio da Amerika razmišlja o uvođenju ove mjere.
Obveznice
Američkim finansijskim institucijama je već zabranjeno da kupuju ruske vladine obveznice. To je bila odluka aktuelnog predsjednika SAD zbog navoda da se Moskva miješala u američke izbore.
Oštrije sankcije u ovoj oblasti odnosile bi se na zabranu trgovine na sekundarnom tržištu kapitala, što obuhvata i berze.
Pojedinci
Predmet sankcija mogu biti i pojedinci, kojima se u tom slučaju ne dozvoljavaju putovanja ili posjedovanje nekretnina u nekoj zemlji.
Agencija AP prenosi da je 735 pojedinaca iz Rusije pod američkim sankcijama zbog aneksije Krima. Vlade SAD i Velike Britanije prijete novim sankcijama ako Rusija krene na Ukrajinu, a pojedini članovi Kongresa apeluju na Bidena da sankcije budu uvedene i gimnastičarki Alini Kabajevoj, za koju mediji prenose da je partnerka Vladimira Putina.
"Pojedinci koje smo identifikovali kao potencijalni predmet sankcija su bliski Kremlju i imaju utjecaj na vladu pri donošenju odluka", izjavila je svojevremeno portparolka Bijele kuće Jen Psaki.
Vladimir Putin
I ruski predsjednik je potencijalna meta sankcija. Pojedini članovi američkog Kongresa su to predložili i Biden je rekao da će razmotriti tu opciju.
Iz Moskve je na te najave stigao odgovor da Putinu sankcije ne bi naudile, ali da bi takva odluka bila "politički destruktivna".
