Ukoliko se trend globalnog zagrijavanja nastavi ovim tempom, do 2070. godine nekih 3 milijarde ljudi morat će migrirati u hladnija područja ili se prilagoditi novim, većim temperaturama.
To javlja CNN.
Ovaj medij donosi studiju koja pokazuje koje efekte na ljudski život ima zagrijavanje planete.
Klimatolozi, arheolozi i ekolozi američke Akademije nauka objavili su studiju koja navodi da će emisija iz staklenika dovesti do ekstremnih vrućina u područjima svijeta koje već 6.000 godina naseljavaju ljudi. Oni će, da bi preživjeli, morati ili napustiti svoje domove ili se prilagoditi izuzetno visokim temperaturama.
„Za svaki prosječni porast temperature od 1 stepena Celzija, milijarda ljudi će ili otići u hladnija područja, pokazuje studija", navodi CNN.
Tim Kohler, arheolog s Univerziteta Washington ističe da je to scenarij koji će se desiti ako ne promijenimo ponašanje.
Većina stanovništva svijeta živi u područjima s prosječnom godišnjom temperaturom između 11 i 15 C. Manji dio ljudske populacije živi u dijelovima svijeta s temperaturom između 20 i 25 C. To je područje juga Azije gdje monsuni održavaju život.
„Kao arheolog, studentima uvijek govorim da tehnologije koje smo osvojili omogućavaju da živimo bilo gdje na Zemlji. No, pokazuje se da mi favoriziramo područja planete gdje nam klima više pogoduje. A to bi se uskoro moglo promijeniti", upozorava Kohler.
CNN navodi da će do 2100. prosječna temperatura porasti za čak 3 C.
No, ističe se da se zemlja brže zagrijava od vode, te da će do 2070. , ako se ništa ne promijeni, čovječanstvo živjeti u okruženju koje je za oko 7,5 stepeni C toplije nego li je sada.
„To bi dovelo do užasnih posljedica. Odrazilo bi se na proizvodnju hrane, prisutupu pitkoj i vodi uopce, izazvalo bi ratove i migracije", prenosi CNN nalaze studije.
„Ako je nešto funkcioniralo proteklih 6.000 godina, brza promjena tog stanja sigurno neće biti bezbolna", ističe Kohler.
CNN prenosi i detalje koji ukazuju da globalno zagrijavanje dovodi do sve većih područja zemlje koji se pretvaraju u pustinje zbog nedostatka vode. Nekadašnji veliki pašnjaci na Floridi sada sve više podsjećaju na Saharu.
Maršalski otoci, ali i još niz drugih ostrvskih država, suočava se s gubitkom teritorije jer se nivo vode ubrzano podiže.
Topljenje glečera je vodeći razlog za to, a taj problem posebno je izražen na Grenlandu, koji se zagrijava duplo brže nego ostatak planete. Sličan fenomen bilježi se i u Evropi, u područjima Alpa.
Veliki požari u Amazoniji uništavaju pluća Zemlje i u zrak emitiraju još više štetnih gasova. Vatrenu stihiju, u najvećem broju slučajeva u tom području izazvali su ljudi. Oni namjerno pale šumu kako bi stvorili pašnjake za svoju stoku.
Klimatske promjene dovode do ekstremnih promjena, novih, jačih tornada i razornih poplava. Dijelovi SAD koji su izloženi ovim vremenskim nepogodama stabilno bilježe vremenske nepogode razornije nego ikada ranije...
Sve su to nalazi studije koju citira CNN.
Sahara je najtopliji dio planete s prosječnom godišnjom temperaturom od 29 C. Ona zauzima 0,8 posto površine Zemlje.
„Istraživanje je pokazalo da će područja poput Sahare do 2070., ako se sadašnji trend nastavi, zauzimati čak 19 posto planete. Na tom području živi oko 3,5 milijardi ljudi.
Indija i Nigerija, države s najbržim rastom populacije, naći će se u tom saharskom području, najavljuju naučnici.
Nalazi istraživačkog tima su alarmantni, upozorava CNN. Ovaj medij upoređuje njihovu sa studijom Svjetske banke koja je projicirala da bi se 143 miliona ljudi koji žive u južnoj Aziji, podsaharskoj Africi i Latinskoj Americi mogli naći na udaru globalnog zagrijavanja.
„Ovo je strahobalno upozorenje šta nam se može desiti ako klimatsku krizu ne budemo rješavali", ističe CNN.
„Kataklizmatični scenario koji navodimo u studiji može se izbjeći ako se smanji emisija štetnih gasova, posebno iz staklenika. Za to su neophodne političke, socijalne, ekonomske i institucionalne promjene. Neke od njih već počinjemo viđati, a neke se tek trebaju desiti. Što prije, to bolje", prenosi ovaj medij stavove iz studije.
