Nauka

Naučni tim na čelu s Đikićem: Otkrili smo slabu tačku koronavirusa

Naučnici njemačkog Instituta za biohemiju (IBC) na čelu s hrvatskim naučnikom Ivanom Đikićem možda su otkrili slabu tačku koronavirusa.

Naime, na stranicama tog Instituta objavljeno je saopćenje u kojem se navodi kako su naučnici s IBC-a u saradnji s drugim timovima identificirali proteazu (PLpro) virusa SARS-CoV-2 sličnu papainu, koja je esencijalni viralni enzim i potencijalna slaba tačka koja bi mogla biti svojevrsna ahilova peta novog koronavirusa, prenosi Index.

PLpro je potreban za procesiranje viralnih polipeptida i sastavljanja virusa u ljudskim stanicama. Uz to, virus SARS-CoV-2 koristi taj enzim kako bi prigušio imunološki antiviralni odgovor tijela, što pomaže virusu da modulira imuno-sustav zaražene osobe u vlastitu korist. Na taj način virus se može lakše multiplicirati i širiti dalje, navodi se u saopćenju.

Tim naučnika je demonstrirao da se farmaceutskim targetiranjem PLpro-a nekovalentnim inhibitorom GRL-0617 može blokirati širenje virusa te pojačati antiviralni imunitet u ljudskim epitelnim stanicama, koje su primarno mjesto ulaska patogena u ljudski organizam. Rezultati studije su sada javno dostupni.

"Naši rezultati otvaraju uzbudljivu mogućnost terapeutske strategije koja se temelji na 'dvostrukom udarcu' targetiranjem PLpro-a: Zaustavljanjem širenja virusa i jačanjem ljudskog imunološkog sistema u isto vrijeme", pojasnio je Ivan Đikić, direktor IBC-a i glavni autor ovog naučnog rada.

Pokazali kako inhibicijom PLpro-a zaustaviti koronavirus

"Kako bismo došli do ovog dubokog uvida, kombinirali smo biohemijsko, strukturalno i funkcionalno znanje na našem Institutu. Izuzetno sam zahvalan timu koji je postigao puno u vrlo kratkom periodu. Naša istraživačka saradnja s Institutom za medicinsku virologiju pod vodstvom Sandre Ciesek bila je kritična u pokazivanju kako inhibicija PLpro-a zaustavlja virus", rekao je Đikić.

Uz to, ostali naučnici u Frankfurtu, Munchenu, Mainzu, Freiburgu i Leidenu pridonijeli su ovom istraživanju eksperimentalnim podacima, reagensima i savjetima.

"Osobno bih želio naglasiti moć znanosti i veličinu onog što se može napraviti u kolaboraciji. Kad sam vidio naše rezultate na jednom mjestu, bio sam izuzetno zahvalan što sam naučnik", komentirao je prvi autor ovog rada Donghyuk Shin.

Ovi rezultati omogućavaju puno naučno opravdanje za daljnja klinička istraživanja, u kojima bi se PLpro novog koronavirusa ciljano "napadao" raznim farmaceutskim pripravcima. Tako jedna klinika u SAD-u trenutno provodi kliničko testiranje famotidina, kojim se targetira PLpro kod pacijenata zaraženih covidom-19.

No ciljano djelovanje famotidina na virusni PLpro-a još nije potvrđeno. "Moramo biti posebno oprezni kod kliničkog ispitivanja na pacijentima jer bi odgovor njihovih organizama na anti-PLpro terapiju mogao varirati ovisno o tome je li primijenjen u ranim ili kasnijim stadijima covida-19", naglašavaju Đikić i Ciesek, javlja Index.