Čak i u 21. stoljeću, na ratovanje utiču vremenske prilike - a to može postati faktor u bilo kojoj ruskoj ofanzivi na Ukrajinu. Pitanje na usnama Ukrajinaca, a možda i ruskih generala: "Da li je Rasputitsa rano došla?"
Rasputitsa je termin za proljećno blato, kada putovanje po Rusiji i Ukrajini drumom postaje teže. Obično se njegov uticaj najviše osjeća u martu, kada snjegovi počinju da se tope.
Do sada je ova zima bila neuobičajeno blaga u većem dijelu Ukrajine, navodi CNN čiji su novinari bili na licu mjesta. Dok su se vozili od istočnog lučkog grada Mariupolja do Zaporožja u centralnoj Ukrajini 1. februara, počela je kiša. Vozač je u njeverici slegnuo ramenima. "Trebalo bi biti snijega", nasmijao se.
U Zaporožju su se snežne obale topile u mlaz smeđe vode. Čak i u ponoć, dok se nad rijekom Dnjepar nadvijala magla, temperatura je lebdjela do smrzavanja. Susnježica se pretvorila u kišicu i opet nazad, piše CNN.
Vojni analitičari raspravljaju o tome da li bi nastavak blage zime mogao uticati na bilo kakve planove za ofanzivu. Kremlj je više puta negirao da ima bilo kakvu namjeru da napadne Ukrajinu, ali je više od 100.000 ruskih vojnika okupljeno blizu granica Ukrajine, zajedno s teškim oružjem, tenkovima i balističkim projektilima.
Video snimci na društvenim mrežama iz nekoliko područja u kojima su raspoređene ruske snage - neke su objavili sami vojnici - pokazuju meko i poplavljeno tlo i obilje blata.
Podaci iz programa Copernicus, programa EU za posmatranje Zemlje, pokazuju da je veći dio istočne Evrope u januaru imao temperature znatno iznad prosjeka. U Ukrajini su temperature između 1 i 3 stepena Celzijusa bile više od prosjeka u posljednjih 30 godina, što je jedna od mnogih promjena koje je klimatska kriza donijela ovom regionu.
Kopernik također primećuje da je u januaru "istočna Evropa bila pretežno vlažnija od prosjeka", a da je tlo u Ukrajini bilo vlažnije od normalnog. Kombinacija znači manje mraza i više blata.
To nije iznenađenje za Svitlanu Krakovsku, šeficu Laboratorije za primijenjenu klimatologiju na ukrajinskom hidrometeorološkom institutu u Kijevu.
"Ono što vidimo na dugoročnoj putanji je manji broj dana sa snježnim pokrivačem, kao i noći mraza. Definitivno vidimo da se ovdje dešava mnogo jače zagrijavanje od globalnog prosjeka", rekla je za CNN.
Američka procjena je da bi ruski upad bio lakši ako temperatura padne.
"Ruski predsjednik Vladimir Putin morat će malo da sačeka dok se tlo ne zamrzne kako bi mogao da pređe“, rekao je američki predsjednik Joe Biden na konferenciji za novinare prošlog mjeseca.
Na brifingu u Pentagonu krajem januara, predsjedavajući Zajedničkog načelnika štabova, general Mark Milley, rekao je da kada se "visoki nivo vode" u Ukrajini zamrzne, "to stvara optimalne uslove za terensku vožnju i vozila na točkovima manevar."
Američki zvaničnici su rekli da će Putin shvatiti da treba da se preseli do kraja marta.
Ali Dara Massicot, viši istraživač politike u RAND Corporation, kaže da "iako bi smrznuto tlo bilo 'lijepo imati' za ruske snage, to nije odlučujući faktor. Važno je imati na umu da precizno navođene rakete i zračni napadi nisu pod uticajem ovog faktora."
Ruske snage su se značajno poboljšale u protekloj deceniji, kaže Massicot. Zračne snage su stekle bolje ciljanje i komunikaciju - a mnogi od njenih pilota stekli su borbeno iskustvo u Siriji.
"Ruska vojska trenira tokom cijele godine tako da ima iskustva s različitim vremenskim uslovima."
Ruske tenkove - od kojih se stotine sada nalaze na dohvatu granice sa Ukrajinom - nisu mnogo ometani mekim tlom, iako bi vjerovatno brže napredovali preko zaleđenog tla.
Čak i tako, oklop se kreće samo onoliko brzo koliko i njegov logistički rep, vozila koja bi mogla usporiti loše vrijeme "ako bi iz nekog razloga morala da odu van puta", kaže Massicot. Ona napominje da Rusija ima unaprijed raspoređenu logističku opremu kako bi pomogla u prevazilaženju takvih problema, uključujući vozila za spašavanje i materijale za premošćivanje.
Pontonski mostovi su takođe primećeni na železničkim konvojima koji putuju u Bjelorusiju od kraja januara.
Uslovi tla bi na nekim mjestima važniji od drugih. Istočna Ukrajina je obradivo zemljište, idealna zemlja rezervoara. Ali sjeverna granica s Bjelorusijom uključuje hiljade kvadratnih milja močvare i močvare koje bi ometale napadačke snage (kao što su to učinili nacisti 1941. tokom operacije Barbarossa).
Prema Institutu za proučavanje rata, "močvare može biti teško, na nekim mjestima vjerovatno nemoguće, za mehanizovane snage da pređu kada su mokre."
Mnogo toga zavisi od vrste i obima vojne operacije koju Rusija može imati na umu. U ranim fazama sukoba, zračni i raketni napadi bili bi važniji od naleta mehaniziranih jedinica.
"Nebo ne bi bilo faktor za ruske precizne vođene krstareće ili balističke rakete, pa čak ni neke od njihovih preciznijih artiljerijskih sistema dugog dometa", kaže Massicot, koji je ranije bio viši analitičar u Pentagonu za rusku vojsku. "Oblačnost posebno nije faktor za fiksne lokacije poput vojnih objekata ili komande i kontrole gdje su koordinate poznate."
Rusija je premjestila značajan broj balističkih projektila Iskander, koje imaju domet od oko 450 km u blizini Ukrajine u posljednjih mjesec dana.
Na istoku, ukrajinski položaji na liniji fronta nisu se pomjerali godinama; projektili i artiljerija dugog dometa mogli bi ih gađati bez obzira na vremenske prilike - što bi možda predstavljalo probojnu tačku za ruski oklop.
Udarnim avionima, koji bi imali zadatak da napadaju ukrajinske jedinice u pokretu, bilo bi potrebno relativno čisto nebo. Kao i avioni za bacanje jurišnih trupa u zonu sukoba; prema analitičarima odbrane Janes, "više jedinica vazdušno-desantnih snaga (VDV) takođe su identifikovane u Bjelorusiji."
Niska baza oblaka ometa zračne operacije, kao i satelitsko izviđanje, i mogla bi otupiti značajnu zračnu nadmoć Rusije, čineći ono što je jedan vojni analitičar nazvao "poštenijom borbom".
Ali to je mač sa dvije oštrice. Gusti oblačni (i noćni) pokrivač bi omogućio Rusima da pomjere trupe naprijed do startnih linija, a da ih ne otkriju odozgo. Ukoliko Kremlj odluči da napadne, optimalan bi bio period lošeg vremena praćenog vedrim nebom kada operacije počnu.
Nebo bi bilo važno i Ukrajincima. Ako bi se odlučili za visoko manevarske odbrane, zahtijevali bi obavještajne podatke iz zraka koje obezbjeđuju SAD i NATO kako bi usredotočili ograničene resurse na ključne tačke kako bi se zaustavilo rusko napredovanje.
Naravno, vremenske prilike nisu jedina – niti glavna – briga Kremlja. Napredak (ili nedostatak) pregovora o ruskim objavljenim zahtjevima upućenim SAD i NATO-u vjerovatno će biti odlučujući faktor. Smišljanje nekog opravdanja - casus belli - za odlazak u rat pružilo bi važnu poruku skeptičnoj ruskoj javnosti. Oblikovanje informacionog rata ključni je dio ruske strategije.
Krakovska, autorka izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama objavljenog prošle godine, kaže da postoji jasna veza između klimatskih promjena i zima koje se mijenjaju u Ukrajini.
To je posebno izraženo u istočnoj Ukrajini, gdje su zimske temperature u prosjeku oko 3 stepena Celzijusa toplije nego što su bile 1960-ih.
„Prije trideset godina imali bismo snježni pokrivač, posebno u istočnoj Ukrajini, najmanje tri mjeseca hladne sezone, a imali bismo mrazne noći oko pet mjeseci“, rekla je Kralovska.
"U 2020., zapravo, uopšte nismo imali zimu, samo nekoliko dana je bilo ispod nule, a snijega nismo imali puno, samo malo."
Ruski predsjednik Vladimir Putin nekada je bio ambivalentan po pitanju globalnog zagrijavanja. Još 2003. je čak rekao da "možda klimatske promjene nisu tako loše u tako hladnoj zemlji kao što je naša? 2-3 stepena ne bi škodilo."
Nedavno je priznao štetu koju nanosi ruskoj životnoj sredini. Sada bi to moglo uticati na proračune njegovih generala.
Zimsko vrijeme u Ukrajini može biti promjenjivo, ali izgledi za ostatak februara u Kijevu su blaži od prosjeka, kažu lokalni meteorolozi, s većinom dnevnih temperatura znatno iznad nule i vrlo povremenih prskanja sunca.
Timko, ukrajinski mrmot, očigledno misli da bi blato Rasputitsa moglo biti nešto ranije ove godine. Nije vidio svoju sjenu kada je izašao iz hibernacije prošle sedmice, zaključuje CNN.
