Rektor Damir Boras nedavno je odlučio dodijeliti još jednu u nizu dvojbenih akademskih počasti – Senatu Sveučilišta u Zagrebu u utorak je predložio da Slobodan Prosperov Novak postane professor emeritus.
Jedno od najdvojbenijih i medijski najeksponiranijih imenovanja professorom emeritusom bilo je ono povjesničara Drage Roksandića kojeg je Boras predložio za počasnu titulu unatoč tome što ga je više studentica optužilo za “opetovano i teško seksualno uznemiravanje”.
Kvotu određuje Senat
Ovdje je važno znati da kvotu professora emeritusa određuje Senat svakog sveučilišta. Na Sveučilištu u Zagrebu ukupan broj predloženika u petogodišnjem razdoblju ne može biti veći od osamdeset.
Svaki fakultet za petogodišnje razdoblje dobiva kvotu, koja je promjenjiva, a ovisi o broju redovitih profesora koji će u narednom petogodišnjem razdoblju otići u mirovinu.
Redovitim članovima HAZU-a i bivšim rektorima počasno zvanje profesor emeritus dodjeljuje se izvan tih kvota. Mogućnost predlaganja dvoje kandidata za professora emeritusa, koju godišnje ima rektor, također je izvan ove kvote koja se raspodjeljuje po fakultetima Sveučilišta.
Važno je istaknuti da postoje slučajevi kada je mogućnost da rektor dodijeli ovaj status, a ne matični fakultet, načelno opravdan, budući da nekome na matičnom fakultetu neopravdano može biti uskraćena emeritura. Kao i svugdje u ljudskoj sredini, ključno je samo pitanje koriste li se posebna prava za ispravljanje nepravde ili se njima trguje.
Počast koju bi zagrebački rektor dodijelio Prosperovu Novaku nema samo nematerijalnu, simboličku, akademsku vrijednost. Ona također podrazumijeva dodatak na mirovinu.
Kako piše u pravilniku Sveučilišta u Zagrebu iz 2011., professor emeritus, osim osobe u tom počasnom zvanju koja je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ima pravo na mjesečnu naknadu koju, za određenu kalendarsku godinu, na prijedlog Rektorskog kolegija u širem sastavu utvrđuje Rektor.
Prema nekim neslužbenim procjenama, taj dodatak bi mogao iznositi najmanje 2.000 kuna (približno 518 KM, podaci iz 2017.), što je tek malo manje od prosječne hrvatske mirovine koja se kreće oko 2.650 kuna. Izlišno je podsjećati da većina umirovljenika zapravo prima mirovinu koja je ispod nacionalnog prosjeka.
Sastav komisije
No, ako je suditi po pravilniku Sveučilišta u Rijeci, koje je u tome transparentnije, professor emeritus ima pravo na doživotnu mjesečnu naknadu u iznosu od 20% neto plaće koja pripada zaposleniku izabranom u trajno zvanje redovitog profesora (čl. 83). Najmanja plaća redovitog profesora kreće se oko 18.000 kuna pa je 20% od toga najmanje 3.600 kuna.
Inflacija počasnih akademskih imenovanja na Sveučilištu u Zagrebu dovela je do toga da se trenutno na professore emerituse troši oko 6,2 miliona kuna godišnje dok se za stipendiranje najboljih studenata izdvaja manje od 6.
Da je Boras pridonio toj inflaciji govori podatak da je u prve dvije godine njegova mandata kao rektora imenovano 36 emeritusa, iako je godišnja kvota načelno 15.
U skladu s procedurom, Boras je, kandidirajući Prosperova Novaka za titulu professora emeritusa, predložio sastav povjerenstva koje će ocjenjivati njegov prijedlog.
U njemu se našlo troje profesora vrlo bliskih rektoru: akademik Mislav Ježić, redoviti profesor na Hrvatskim studijima; Tihomil Maštrović s isusovačkog Fakulteta filozofije i religijskih znanosti; te u svojstvu predsjednika povjerenstva, profesor Stjepan Ćosić, bivši privremeni dekan Hrvatskih studija. Senat je ovakav prijedlog povjerenstva na svojoj sjednici u utorak, 15.02.2022. prihvatio.
Imenovano povjerenstvo dat će svoju ocjenu i podnijeti je Povjerenstvu za utvrđivanje kriterija i potvrdu izbora u zvanja Sveučilišta u Zagrebu, koje će ga dostaviti Senatu radi donošenja odluke o dodjeli počasnog zvanja i titule professor emeritus.
Prosperovu Novaku malo će tko osporiti važnu ulogu koju je odigrao u povijesti hrvatske književnosti, kako u Hrvatskoj 1980-ih, tako i tijekom rada na uglednom sveučilištu Yale početkom 2000-tih.
Početkom 1990-ih on se družio s liberalnim pjesnikom, misliocem i političarom Vladom Gotovcem, a kritizirao primitivni nacionalizam tuđmanovskog tipa.
Drastičan obrat
No, krajem prvog desetljeća ovog milenija događa se drastičan obrat i Prosperov Novak postaje apologet iste one ideologije koju je početkom 1990-ih kritizirao. On postaje intelektualnom ikonom desnice i profesorom na Hrvatskim studijima koje su Boras i njegovi bliski suradnici uzurpirali i transformirali u nacionalističko-konzervativni pandan Filozofskog fakulteta.
Na toj novoj liniji zaredali su se dvojbeni istupi i provale Prosperova Novaka u medijima, ali i neki skandali. Podsjetimo na samo nekoliko medijski praćenijih.
Godine 2016., kao revni kritičar kurikularne reforme pod vodstvom Borisa Jokića, postavio je pitanje što će djeci poezija frontmena Azre Branimira Štulića, kad postoji puno kvalitetnija Darka Rundeka ili TBF-a.
Onda je 2017. izvrijeđao kolumnista Borisa Dežulovića čije je Pjesme iz Lore nazvao glupima te novinara i književnika Predraga Lucića kojega je, komentirajući njegovu knjigu Step by Step Stepinac i još mnoge popularne pjesme, nazvao monstrumom Jugoslavije i komunizma.
Godinu kasnije, u emisiji Nedjeljom u 2, Aleksandar Stanković ga je podsjetio da je za Pjesme iz Lore 2007. pisao da su brutalno domoljubne, da bi ih kasnije nazvao glupima. Tom prigodom, među ostalim, Prosperov Novak je rekao da priznaje antifašizam samo do 1945., da ga od tada na dalje smatra floskulom, a u Hrvatskoj čak sramotnim.
Na skupu koji je organizirala Udruga stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida Đure Glogoškog ustvrdio je da postoji hrvatska matematika.
"Tko ne može govoriti o povijesti, ne može ni o matematici. Da, postoji hrvatska matematika", rekao je Prosperov Novak.
Kada su novinari kritizirali rektora Borasa koji im nije dozvolio da prisustvuju sjednici Senata na kojoj se birao novi rektor, Prosperov Novak je branio Borasa.
"Da, Senat je zatvoreno tijelo. Ne može ulica birati rektora najvećeg Sveučilišta u Hrvatskoj. Ne može ulica uopće ništa birati. Ulica nije mjesto gdje se bira. Na ulici se možda može pokrenuti revolucija, a bogme i destrukcija“, rekao je Prosperov Novak tom prilikom.
Dobio stan
Pritom je protivnike Borasa, uključujući i Damira Bakića, protukandidata za mjesto rektora, etiketirao kao destrolutore. Sličan termin – "dirigent orkestra destrolucije", moćni prorektor Ante Čović svojevremeno je upotrijebio protiv autora ovih redaka.
Godine 2019. dosta se pisalo o tome kako je Milan Bandić aktom gradonačelnika odobrio isplatu 340 hiljada kuna izdavačkoj kući Lilliput planet kao pomoć Grada provedbi Novakovog projekta Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti, što je tada bila ponajveća potpora za izdavaštvo.
U 2020. još se više pisalo o tome kako je Prosperov Novak, kao svojevremeni član Bandićeve stranke, od gradonačelnika dobio gradski stan od 70-ak kvadrata uz najamninu od samo 369 kuna mjesečno.
Prošle godine, u podcastu Velebit, citirajući Janeza Janšu, ustvrdio je da bi Đorđa Balaševića trebalo smatrati suodgovornim za Srebrenicu jer se deklarirao kao Jugoslaven.
Njegova logika tu je bila da je svatko tko je podržavao ideju jugoslavenstva pridonio ratu i bio protiv Hrvatske. U istom razgovoru, osvrćući se na niz skupova povodom smrti slavnog pjevača, izjavio je da bi Jugoslaveni radije Balaševića za sveca nego Stepinca.
Poznavatelji situacije na Sveučilištu u Zagrebu smatraju da bi procedura oko proglašenja Prosperova Novaka emeritusom mogla ići vrlo brzo za razliku od one o Bandićevom počasnom doktoratu koji je digao golemu medijsku prašinu, a koji još uvijek nije završen pravilnom procedurom.
