Kako se svjetska pozornost usmjerava na eskalirajuću krizu između Rusije i Ukrajine, svjetla reflektora također su usmjerena na otok na drugoj strani svijeta - samoupravni Tajvan.
Na površini, mogu postojati paralele: i Tajvan i Ukrajina su demokratije naklonjene Zapadu čiji bi status quo mogle narušiti moćne autokratije. U slučaju Tajvana, kineska Komunistička partija traži eventualno "ponovno ujedinjenje" s otokom za koji tvrdi da je njen teritorij unatoč tome što njime nikada nije upravljala - i nije isključila mogućnost da to učini silom, piše CNN.
Za Ukrajinu se ta prijetnja već odvija: ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Ruse i Ukrajince smatra "jednim narodom", a još je nejasno koliko će daleko ići da ostvari tu tvrdnju - u ponedjeljak je Moskva priznala nezavisnost odmetnutih teritorija u Ukrajini.
I sami svjetski čelnici posljednjih sedmica impliciraju veze između sudbina Ukrajine i Tajvana. Tajvanski predsjednik Tsai Ing-wen rekao je da bi Tajvan mogao "suosjećati" sa situacijom u Ukrajini s obzirom na svoje iskustvo s "vojnim prijetnjama i zastrašivanjem iz Kine".
Na Zapadu je britanski premijer Boris Johnson u subotu rekao da će se "odjeci" onoga što se događa u Ukrajini "čuti na Tajvanu", dok je američki državni sekretar Antony Blinken na putovanju u Australiju ranije ovog mjeseca rekao da "neki gledaju" odgovor Zapada Rusiji, "čak i ako se to dešava na drugoj strani svijeta, u Europi".
Posljednjih godina raste zabrinutost da bi samouvjerena Kina pod vođom Xi Jinpinga mogla napraviti hrabar potez da preuzme kontrolu nad Tajvanom, a Peking će vjerovatno pažljivo pratiti situaciju u Ukrajini u potrazi za znakovima kako zapadne sile reagiraju - i kolikoće ozbiljno odgovoriti.
Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska unija, Kanada, Australija i Japan najavile su ekonomske sankcije kako bi kaznile Moskvu nakon Putinovih poteza ranije ove sedmice.
Ali postoje ograničenja za te paralele i koliko bi Peking mogao izvući iz rastuće krize u Ukrajini kada su u pitanju bilo kakve buduće akcije prema Tajvanu.
"Način na koji SAD reagira u Ukrajini neće biti isti kao u Tajvanu jer je način na koji su SAD gradile svoj odnos s Tajvanom tokom desetljeća drugačiji od njihove odgovornosti prema Ukrajini, Evropskoj uniji ili NATO-u", rekao je Lev Nachman, postdoktorski naučni saradnik u Fairbank Centru za kineske studije Univerziteta Harvard.
„Iako će (Peking) i dalje pažljivo pratiti kako svijet reagira na invaziju i potencijalno prekrajanje granica, što će vjerovatno utjecati na geopolitičku računicu Pekinga, malo je vjerovatno da će Peking drastično promijeniti svoju strategiju prema Tajvanu”, rekao je Nachman, koji se fokusira na tajvansku politiku. Slično tome, stručnjaci su odbacili ideju da bi fokus SAD-a na Evropu mogao pružiti potencijalnu priliku Kini za potez na Tajvanu. Ovi strahovi naizgled su pojačani sve bliskijim vezama Moskve s Pekingom.
"Ne vjerujem da bi Kinezi ove godine upotrijebili silu protiv Tajvana… (Xi) zapravo ne želi riskirati", rekao je Steve Tsang, direktor SOAS Kineskog instituta na Univerzitetu u Londonu, ukazujući na Nacionalni kongres Komunističke partije, koji bi se trebao održati u oktobru, na kojem se očekuje da će Xi osigurati historijski treći mandat na vlasti.
"Vojna avantura koja nije uspješna neće učiniti mnogo dobrog njegovom trećem mandatu, a neuspjeh bi ga potencijalno mogao izbaciti iz kolosijeka", dodao je Tsang. Jedinstvena dinamika između SAD-a i Kine također komplicira svaki pokušaj usporedbe između Ukrajine i Tajvana. Kina je najstrašniji dugoročni suparnik SAD-a i jedina zemlja koja može osporiti interese SAD-a u svim domenama i diljem svijeta, rekao je David Sacks, istraživač pri Vijeću za vanjske odnose u New Yorku.
"Ako bi Kina preuzela kontrolu nad Tajvanom, to bi joj više od bilo čega drugog pomoglo uspostaviti regionalnu hegemoniju. Kineski čelnici razumiju da su ulozi za Sjedinjene Države drugačiji i da bi njihov odgovor vjerovatno bio vrlo drugačiji", rekao je.
'Narodne republike'
Kina se također nalazi u neugodnom položaju nakon što je Rusija u ponedjeljak priznala dva otcijepljena teritorija u Ukrajini koja podržava Moskva kao nezavisne države, samoproglašenu Narodnu Republiku Donjeck i Narodnu Republiku Lugansk. Ujedinjeni narodi i drugi svjetski čelnici oštro su kritizirali taj potez kao kršenje suvereniteta Ukrajine, a Putin je uzvratio da je situacija "drugačija" nego s drugim bivšim sovjetskim državama budući da su Ukrajinu "koristile" strane nacije da prijete Rusiji .
Kina je saosjećala s ruskim zabrinutostima u pogledu sigurnosne prijetnje od NATO-a, budući da su obje zemlje predstavile sve ujedinjeniji front suočene s onim što smatraju zapadnim miješanjem u njihove unutrašnje poslove i prijetnjama njihovoj sigurnosti. To je partnerstvo vrlo javno potkrijepljeno prije samo nekoliko sedmica na summitu Xi-Putin.
Ali Kina je dugo temeljila svoju vanjsku politiku na čvrstoj odbrani državnog suvereniteta i osudi onoga što smatra vanjskim uplitanjem unutar vlastitih granica. Peking je također poduzeo opsežne korake, uključujući one koje je međunarodna zajednica proglasila velikim kršenjem ljudskih prava, u borbi protiv onoga što vidi kao separatističke prijetnje bilo da se radi o Hong Kongu, Xinjiangu ili Tibetu.
Hua Chunying, pomoćnica kineskog ministra vanjskih poslova, u srijedu je negirala da je Peking zauzeo stav o Ukrajini koji je u suprotnosti s njegovim načelom poštivanja nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Sve takve tvrdnje imale su "skriveni motiv ili su namjerno iskrivljivale stvari", rekla je na redovitom brifingu za novinare.
U komentarima prethodnog dana, ministarstvo je brzo povuklo razliku između situacije u Ukrajini i Tajvanu, na pitanje ima li paralela.
"Želio bih naglasiti da postoji samo jedna Kina, a Tajvan je neotuđivi dio kineskog teritorija. Ovo je neosporna historijska i pravna činjenica. Načelo jedne Kine je univerzalno priznata norma koja uređuje međunarodne odnose", rekao je glasnogovornik Wang Wenbin, misleći na načelo Pekinga da postoji samo jedna Kina s obje strane Tajvanskog tjesnaca.
Kontinentalnom Kinom i Tajvanom vladaju odvojene vlasti od kraja kineskog građanskog rata prije više od 70 godina, kada su se poraženi nacionalisti povukli na otok.
Peking je do sada pozivao na suzdržanost i pozivao na dijalog kao odgovor na razvoj događaja u Ukrajini ove sedmice. S vlastitim planovima i trenutnim odnosom s Rusijom, način na koji će Kina reagirati na Ukrajinu bit će težak čin balansiranja, a njezin će čelnici vjerovatno pažljivo koračati, rekao je Nachman s Harvarda.
"Kina se trudi da ne zauzme čvrst stav u podršci Rusiji, a istovremeno se zalaže za mir i diplomatiju (u Ukrajini)", rekao je. To nam govori da Kina neće dostići razinu agresije Rusije (na Tajvanu) – barem trenutno.”
