Svijet

Šta nas očekuje i kako će izgledati Evropa nakon pandemije

Još uvijek je teško reći kako će tačno pandemija koronavirusa utjecati na Evropu. Zasad je vidljivo najmanje šest trendova koji bi mogli znatno izmijeniti svijet u kojem smo navikli živjeti.

Stručnjaci se boje da bi sve moglo ići u korist populističkih "anti EU" pokreta koji zahtijevaju veću ekonomsku neovinsnost zemalja članica, jače granice i slabije mjere zaštite okoliša.

Nacionalističke politike

Takozvana deglobalizacija jedna je od prvih posljedica koje se očekuju, s obzirom da je COVID-19 dao argumente onima koji se bore za veću samostalnost zemalja članica. Ta je tema, naročito kada su u pitanju opskrbni lanci, na dnevnom redu bila i prije ove situacije, a sada je samo značajno aktualizirana. Stručnjaci vjeruju da su na to utjecale protekcionističke politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i težnje Ujedinjenog Kraljevstva da napusti EU.

Sve to, uz činjenicu da su goleme razlike između plaća u, primjerice, Kini i drugim bogatijim zemljama otvara prostor za zabrinutost oko distribucije esencijalnih potrepština, poput lijekova, medicinske opreme, ali i stvari poput važnih dijelova za automobilsku industriju, piše The Guardian.

Nacionalne politike također bi mogle stvarati probleme. Čvršće granice pogotovo. EU od 2015. pokušava ojačati Schengensku zonu, tada su hiljade migranata zatražile utočište u Evropi. Većina evropskih zemalja unutar Schengena zatražila je zatvaranje svojih vanjskih granica od marta 2020. Čini se kako će nas ova pandemija natjerati na mnogo strožija pravila kada su granice u pitanju, javlja ugledni britanski list The Guardian. Mnoge bi zemlje migrantima mogle "zagorčati život", javlja britanski list.

Nemogući turizam

Zdravstvena situacija povećala je brige oko stranaca, zbog čega su brojne zemlje zatvorile svoje granice za nedržavljane. Vlade zemalja Evrope suočene su sa situacijom u kojom će turizam biti nemoguć. Osim toga, čini se kako se će biti nemoguće provoditi i uobičajene evropske "zelene politike", što se naročito na sviđa evropskim političarima.

Guardian u opsežnoj analizi donosi kako bi zemlje centralne EU mogle tvrditi da su izgubile novac zbog ponašanja južnih članica, što je teza koju podržava mađarski predsjednik Viktor Orban. Pretežno se misli o južnim zemljama poput Italije i Španije, javlja Guardian.