U Parlamentu Evropske unije počelo je zasjedanje Vanjsko-političkog odbora (AFET) na kojem gostuju članovi Predsjedništva BIH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović te predsjedavajući Doma naroda BiH Dragan Čović.
Prvi se obratio Željko Komšić.
"S obzirom na agresiju Rusije na Ukrajinu obaveza mi je biti direktan i govoriti ne baš uvijek diplomatskim jezikom. Govoriti ću o stanju u BiH i malignom ruskom utjecaju na Zapadni Balkan. Ponovit ću ko su ključni ruski ljudi političari u BiH i nadam se da će se to čuti.
Mišljenje EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU iz 2019. godine za BiH predstavlja, ako ne revolucionaran, onda po važnosti odmah iza Dejtonskog sporazuma koji je zaustavio rat. Pred BiH je stavljen izbor. BiH ima tri puta, tri mogućnosti. Prvi izbor jeste odabrati put koji vodi ka realizaciji 14 prioriteta.
U slučaju realizacije 14 preporuka iz mišljenja, Bosna i Hercegovina se nepovratno okreće Evropskoj uniji. Uniji zasnovanoj na poštivanju i zaštiti ljudskih prava i ljudskog dostojanstva nas građana, pojedinaca, bez obzira na rasno, etničko, vjersko ili bilo koje drugo porijeklo ili opredjeljenje.
Osim toga takav put, uz pristupanje NATO-u, bi garantovao egzistenciju BiH.
Drugi izbor za moju zemlju jeste da sve ostane ovako kako je sada. Objašnjavati kakvo je sada stanje, mislim da nije potrebno. Svima nam je poznato. To je stanje stagnacije i latentnog konflikta koje je neizdrživo za građane BiH. Neizdrživo je jer se BiH nalazi u konstantnoj blokadi institucija i etničkim napetostima. Etnička podijeljenost se pokušava predstaviti kao trajna kategorija bosanskohercegovačkog društva, dok nesigurnost, neizvjesnost i korupcija dovode do masovnog iseljavanja, većinom, mladih ljudi iz BiH.
To je možda najteži, ali najbolji put. Ako mogu da biram pravac, ja biram ovaj. U pomenutom mišljenju tačno su detektovane mjere koje moramo preduzeti kako bi napredovali ka EU i kako bi postali demokratska država, društvo jednakih i društvo vladavine prava. Drugi razlog je da bi se BiH time nepovratno okrenula EU. BiH se u tom slučaju okreće demokratskim naprednim društvima gdje je najvažnija činjenica da smo mi kao pojedinci zaštićeni bez obzira šta smo, ko smo, u kojeg Boga vjerujemo i da li uopće vjerujemo. Treći razlog jeste da je to sigurnosni.
Sadašnji, ne samo ustavno-pravni koncept, je prevaziđen. Interesantno je napomenuti da sve više međunarodnih faktora koji prate situaciju postalo svjesno činjenice i govore o potrebi promjene. U svjetlu trenutnih dešavanja podsjećam da je Rusija do agresije na Ukrajinu bila najveći zagovornik ovog stanja. To je stanje zamrznutog konflikta što je Rusiji odgovaralo za NATO i EU. Dobro je procijenila da je zamrznuti konflikt najveći problem za NATO i EU.
Postoji i treći izbor za moju zemlju, a to je kretati se nazad. Sigurno rezultat ovakvog izbora je konflikt. Trenutak izbijanja konflikta ovisit će o tome da li je BiH nastavila sa etničkim podjelama i da li su one formalizirane ustavom i zakonodavstvom. Da li će biti izraženije nego što su sada i ovisiti će o stanju i regiju.
Rusija, do agresije na Ukrajinu, bila je najveći zagovornik ovog stanja u BiH iz razloga jer je to bilo stanje "zamrznutog konflikta" koje je Rusiji odgovaralo kao izvor problema za NATO i EU.
Insistiranje da dalja etnička podjela bude dio ustava, vodit će u podjele i sukobe. Sadašnja struktura na konstitutivnosti već je izvor konflikta koji se najbolje vide u blokadi država. Etnički elektorski sistem u jednom dijelu države koji se trenutno pokušava nametnuti je put ka tome.
Susjedne zemlje se otvoreno miješaju u unutrašnje pitanje BiH. Ako vas to podsjeća na Donjeck i Lugansk, upravu ste. Jedina razlika za sada je u tome što susjedne države ne pokušavaju to oružanom agresijom provesti. Istina, to su već radili 90-tih godina, što je dokazano.
Kako drugačije opisati politiku Srbije koju zovu Srpski svet, identične ideje ruskom svijetu. Kako drugačije opisati hrvatsku politiku o zaštiti hrvatskog naroda u BiH i da to ne podsjeća rusku politiku prema Donbasu.
Iz tog razloga nije ni čudno da među najvjernije saradnike Rusije na zapadnom Balkanu ubrajamo i dva danas prisutna gospodina – Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Zar je potrebno podsjećati na Dodikov stav o neutralnosti po pitanju Ukrajine, i Čovićeve stavove. Neutralnost koja je identična saučesništvu. Zar je potrebno podsjećati na stav Čovića kako Rusija treba pojačati prisustvo u BiH. Zar je potrebno podsjećati na usuglašen identičan stav ministra vanjskih poslova Hrvatske i Sergeja Lavrova po pitanju izmjene Izbornog zakona BiH. Šta je još potrebno da bi se vidjela „putinovska matrica“ u takvom pristupu, kako domaćih političkih faktora, tako i političkih faktora iz susjedstva?", rekao je Komšić.
