I izvan Rusije, međunarodno visoko cijenjena guvernerka ruske centralne banke, Elvira Nabiulina, pokušala je podnijeti ostavku nakon što je Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu, ali joj je ruski predsjednik poručio da ostane, prema navodima četiri osobe upoznate sa situacijom. Nominiranoj za novi petogodišnji mandat prošle sedmice, 58-godišnjoj Nabiulini tako sada ostaje da upravlja posljedicama rata koji je odmah poništio većinu onoga što je postigla u devet godina otkako je preuzela dužnost.
Upoznati sa situacijom kažu da bi njezin odlazak od Putina u ovom trenutku, s kojim je blisko sarađivala gotovo dva desetljeća, on doživio kao izdaju, prenosi Bloomberg. Nabiulina nije javno komentirala svoje ponovno imenovanje, kao što nije ni odgovorila na upite za Bloombergov članak. Glasnogovornici centralne banke i Kremlja također nisu odgovorili na zamolbe za komentar, kako se navodi.
Za sada je samo jedan visoki dužnosnik dao ostavku zbog rata u Ukrajini - dugogodišnji ekonomski reformator Anatolij Čubais ove je sedmice odstupio s mjesta Putinovog izaslanika za klimatska pitanja i napustio zemlju, tvrde upoznati sa situacijom.
Nabiulina, koju favoriziraju investitori i koju razne ekonomske publikacije, uključujući Euromoney i The Banker, smatraju jednom od najboljih svjetskih kreatora monetarne politike, sada se suočava s ratnom ekonomijom izoliranom međunarodnim sankcijama i vapijućom za ulaganjima, dok istovremeno strane kompanije napuštaju zemlju.
S obzirom da je ruski rubalj pao nakon što su SAD i saveznici nametnuli opsežne sankcije - uključujući i one samoj ruskoj centralnoj banci - nakon invazije 24. februara, ona je više nego udvostručila ključnu kamatnu stopu i uvela kontrolu kapitala kako bi zaustavila odljev gotovine. Centralna banka je priopćila da je odustala od intervencija za odbranu rublja nakon što su međunarodne restrikcije zamrznule više od polovice njezinih rezervi od 643 milijarde dolara.
Beznađe u centralnoj banci
"Dok god je na djelu eskalacija, centralna se banka može situaciji prilagođavati samo šokovima", rekao je Oleg Vjugin, bivši visoki dužnosnik Banke Rusije, koji poznaje Nabiulinu više od 20 godina.
Neki dužnosnici centralne banke opisuju stanje beznađa koje je nastupilo u sedmicama nakon invazije na Ukrajinu i osjećaj zarobljenosti u instituciji za koju strahuju da će imati malo koristi od njihovih tržišno orijentiranih vještina i iskustva dok je Rusija odsječena od velikog dijela svijeta. U jednom trenutku, tempo odlazaka bio je toliko intenzivan da je IT odjelu nedostajalo ljudi za zatvaranje računa. Ostali odjeli su pucali pod daleko većim opterećenjem nego inače pa su primali i životopise koji su stizali iz banaka koje su meta sankcija.
Prije invazije, dužnosnici su modelirali scenarije koji su uključivali moguće isključenje iz sistema za elektroničku provedbu financijskih transakcija SWIFT, ali su istovremeno bili uvjereni da je mogućnost sankcija na pričuve centralne banke suviše ekstremna da bi bila bilo šta drugo osim hipotetska, kažu upoznati sa situacijom. Putin je ranije ovog mjeseca rekao kako je uvjeren da će Rusija prevladati trenutačne ekonomske poteškoće i postati još nezavisnija. Uspoređujući sadašnji val ograničenja s onima nametnutim SSSR-u tokom 'Hladnog rata', rekao je: "Sovjetski je Savez živio pod sankcijama, razvijao se i postigao kolosalne uspjehe".
U kratkom priopćenju prošloga petka, nakon što je odlučila zadržati stope na 20 posto, blizu najviših u posljednja dva desetljeća, Nabiulina je odgodila napore postizanja ciljane inflacije od 4 posto do 2024. godine i upozorila da ekonomija ide putem stezanja i preokreta bez jasnog kraja. U prekidu s donedavnom tradicijom, nije odgovarala na pitanja nakon sastanka.
Ekonomisti predviđaju dvoznamenkasti pad proizvodnje ove godine, dok bi kolaps rublja i nestašice raznih roba mogli dovesti do inflacije od čak 25 posto, što je razina koja nije zabilježena u Rusiji još od stanja državnog neplaćanja duga 1998. godine. U kratkoj video snimci prikazanoj djelatnicima centralne banke 2. marta, Nabiulina je nagovijestila preokret, tražeći izbjegavanje "političkih rasprava" koje "samo troše našu energiju koja nam je potrebna za obavljanje našeg posla". Opisujući ekonomsku situaciju, koju je nazvala "ekstremnom", guvernerka je zaključila: "Svi bismo željeli da se to ne dogodi".
Prijetnja nemogućnosti izvršavanja financijskih obaveza
Kriza koja je uslijedila nakon Putinove aneksije Krima 2014. bila je najveći test Nabiulinog 'hrvanja' s izazovima slobodnog tržišta. Borila se protiv kontrole kapitala - savjeta koji je tada Putin poslušao - te oslobodila rubalj usmjerivši se na inflaciju prije nego je planirano.
Pod njenim upravljanjem, centralna banka je prikupila jedne od najvećih svjetskih zaliha deviza i zlata, obračunala se sa kreditorima za koje se smatralo da pate od lošeg upravljanja ili su nedovoljno kapitalizirani te je dovela inflaciju na najnižu razinu u ruskoj postsovjetskoj historiji. "Kad je došla Nabiulina, niko nije mislio da će moći stabilizirati inflaciju", prisjeća se Natalia Orlova, ekonomistica u Alfa-Bank. "Apsolutno je dovela centralnu banku do međunarodnih standarda".
Šefica Evropske centralne banke, Christine Lagarde, njena kolegica po struci, ali i ljubavi prema operi, koja je tada upravljala Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), 2018. godine je uporedila njene kvalitete s onima velikih dirigenata. Strani investitori ulili su milijarde u ruski dug. Putin joj je vjerovao, uzimao u obzir njezino mišljenje i branio njenu politiku novca dostupnog samo uz visoke kamatne stope pred drugim državnim dužnosnicima. No, velik dio njenih postignuća i ostavštine poništen je u samo nekoliko sati, odmah nakon što su se sankcije obrušile na rusku ekonomiju.
Put prema naprijed sada je manje očit nego u prošlim krizama. Hitno povećanje stope i ograničenje deviznih transakcija za sada su umanjili probleme u bankarskom sektoru, pri čemu se ruska tržišta ponovno otvaraju tek djelomično. Prijetnja nemogućnosti izvršavanja financijskih obaveza za vrat sada puše i vladi i kompanijama. "Nema nade da će se centralna banka vratiti svojim starim politikama", smatra Sergej Guriev, ekonomist sa Univerziteta Sciences Po Paris.
Guriev, koji je 'pobjegao' u Pariz 2013. godine te je bio glavni ekonomist u Evropskoj banci za obnovu i razvoj, poznaje Nabiulinu oko 15 godina. "Nije došla na funkciju u ratno vrijeme", rekao je. "Ona nije osoba koja može raditi u uvjetima isključenja s financijskih tržišta i katastrofalnim sankcijama", zaključuje Guriev.
