Da je Srbija "najbrže rastuća" evropska ekonomija, da u Ukrajini živi "preko 40 odsto Rusa", ili da je genocid u Srebrenici "lažna optužba" – neke su od netačnih izjava kandidata u kampanji pred izbore u Srbiji.
U nedjelju, 3. aprila građani Srbije izlaze na redovne predsjedničke, vanredne parlamentarne i lokalne izbore za glavni grad Beograd i još 12 gradova i opština.
Ukrajinci i Rusi
Radio Slobodna Evropa (RSE) je u deset dana, od 21. do 30. marta, pronašao deset netačnih izjava kandidata na izborima.
"Ukrajince...vidim kao dio Svete Rusije. Intervencija u Ukrajini je bila neizbježna", rekao je predsjednički kandidat Srpske desnice Miša Vacić za portal Alo 28. marta.
Invazija Rusije na Ukrajinu, započeta 24. februara, Srbiju je dočekala u izbornoj kampanji i kandidatima je postala jedna od vodećih tema.
Desničarski kandidati, poput Vacića, svoje izjave su zasnivali na ratnoj propagandi ruskih vlasti. Neistinitim informacijama pokušava se opravdati invazija na Ukrajinu.
Tako je i kandidat koalicije "Suverenisti" na parlamentarnim izborima Saša Radulović, govoreći o ratu u Ukrajini, izjavio da se "preko 40 odsto građana Ukrajine izjašnjavaju kao Rusi, a u istočnoj Ukrajini još više od toga".
A ovo su činjenice: Ukrajinci nisu "dio Svete Rusije", već nacija, a Ukrajina je suverena država sa međunarodno priznatim granicama.
Prema posljednjem zvaničnom popisu iz 2001. godine, 77,8 odsto građana Ukrajine se izjašnjavaju kao Ukrajinci, 17,3 odsto kao Rusi, a oko pet odsto su ostale nacije.
U Ukrajini, prema zvaničnom stavu Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, nije u toku "intervencija", već agresija Rusije. Agresiju je osudila Generalna skupština UN, glasovima 141 od ukupno 193 države članice.
"Nikada neću kao predsjednik Srbije prihvatiti lažnu optužbu za genocid u Srebrenici, jer tamo, niti bilo gde drugdje, genocid nikada nije počinjen", izjava je predsjedničkog kandidata koalicije NADA Miloš Jovanovića, iz predizbornog predstavljanja na javnom servisu RTS2 24. marta.
Negirao presude
On je tako negirao presude međunarodnih sudova koje dokazuju da je u Srebrenici počinjen genocid – presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu iz 2007. godine i više presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Za genocid nad blizu osam hiljada bošnjačkih civila u julu 1995. osuđeno je 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske.
Na doživotni zatvor osuđeni su i nekadašnji predsjednik RS Radovan Karadžić i bivši komandant Vojske RS Ratko Mladić.
Presude broje na hiljade stranica dokumenata uz iskaze svjedoka, kojima se dokazuje odgovornost za počinjeni genocid.
Da je poricanje genocida u Srebrenici bio većinski stav kandidata tokom kampanje pred aprilske izbore navodi se u izvještaju nevladine Inicijative mladih za ljudska prava.
"Nosioci banalnog poricanja genocida u Srebrenici su predstavnici Srpske radikalne stranke, koalicije NADA, Suverenista, Zavetnika i Dveri, kao i predsjednički kandidati Miloš Jovanović, Boško Obradović, Miša Vacić i Milica Đurđević Stamenkovski", navodi Inicijativa u izveštaju.
"Svi štokavci (govornici štokavskog narječja) na Balkanu su Srbi", izjavio je kandidat ultradesničarske Srpske radikalne stranke na parlamentarnim izborima Vojislav Šešelj u predstavljanju na javnom servisu RTS2 23. marta.
Kampanja Šešelja, osuđenika za ratne zločine, zasniva se propagandi koja datira od devedesetih godina prošlog vijeka i čija je posljedica bio rat na prostoru bivše Jugoslavije.
A ovo su činjenice: Štokavsko narječje je osnova maternjih jezika za više nacija koje žive na prostoru bivše Jugoslavije - Srbe, Hrvate, Bošnjake i Crnogorce.
Domen antinauke
"Nakon raspada Jugoslavije nove države počele su da postavljaju sopstvene standarde upotrebe jezika", objašnjenje je enciklopedije "Britannica", sveobuhvatne enciklopedije na engleskom jeziku.
Urednik portala Fakenews Tragač Stefan Janjić Šešeljevu izjavu svrstava u domen "antinauke".
FakeNews Tragač je specijalizovani sajt koji se bavi otkrivanjem lažnih vijesti.
"Da vi nekome ne priznajete pravo da se nacionalno definiše, da nemate nikakvu svijest o tome kako su se nacije razvijale, ko su naši susjedi - mislim da je to vrsta ekstrema desničarskih partija kojima nije dovoljno da preispituju gdje bi trebalo da budu granice "velike Srbije", već i negiraju postojanje drugih nacija", rekao je on.
Šešelj je 2018. godine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja ratnih zločina nad Hrvatima u vojvođanskom selu Hrtkovci 1992. godine.
Zbog godina koje je prethodno proveo u pritvoru, nije služio zatvorsku kaznu.
Uprkos odredbi zakona koja ne dozvoljava da osuđenici za ratne zločine budu poslanici, Šešelju u ranijem sazivu parlamenta nije bio uskraćen poslanički mandat, a u ovoj izbornoj kampanji mu je odobrena kandidatura.
Bori se za drugi mandat
"Srbija je u prethodne dvije godine bila najbrže rastuća evropska ekonomija", izjavio je predsjednički kandidat Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić na mitingu u Raški 20. marta.
Vučić se kao aktuelni predsjednik države bori za drugi mandat, a njegova stranka je na vlasti u Srbiji proteklih deset godina. Ekonomski rezultat koji je Vučić predstavio, međutim, nije tačan.
Na kraju 2021. godine, Srbija je imala rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,4 odsto i bila na 9. mjestu u Evropi po stopi rasta, podaci su evropske agencije za statistiku Eurostat.
Na kraju 2020. godine, sa stopom rasta BDP-a od -0,9 odsto Srbija je bila na 5. mjestu u Evropi.
Ako se podaci za dvije godine saberu, najbrže rastuća evropska zemlja je Irska - sa rastom od 19,4 odsto. Iza nje je Turska sa 12,8 odsto, a rast Srbije je 6,5 odsto.
"Prostor za manipulacije (na izborima) je veoma mali, gotovo da ne postoji" , izjavio je kandidat Socijalističke partije Srbije na parlamentarnim izborima Ivica Dačić na televiziji K1 28. marta.
Dačićeva stranka je proteklih deset godina u koaliciji sa SNS-om, a Dačić je u prošlom sazivu bio predsjednik Skupštine.
Razlog za zabrinutost
Sa te funkcije rukovodio je dijalogom vlasti i opozicije o izbornim uslovima. Dio opozicije je prethodne izbore 2020. bojkotovao, optužujući vlast za nefer uslove, a u dijalog su se uključili i predstavnici Evropskog parlamenta.
Dijalog je doveo do izmjena u izbornim zakonima neposredno pred početak kampanje, ali nije tačno da "gotovo da ne postoji" prostor za manipulaciju na izborima.
Evropska mreža za posmatranje izbora ENEMO, u prvom izvještaju tokom kampanje u Srbiji, ocijenila je da su navodi o pritiscima na birače i zloupotreba državnih resursa "razlog za zabrinutost".
Posmatračka misija nevladine organizacije iz Srbije CRTA saopćila je 31. marta da je praksa "protivzakonitog utjecaja na volju birača intenzivirana tokom kampanje".
"U ovoj kampanji nismo rekli nijednu ružnu riječ o našim protivnicima", izjavio je Aleksandar Vučić na mitingu u Subotici 29. marta.
Ipak, nije tačno da kandidati SNS-a nisu u kampanji izgovorili "nijednu ružnu riječ".
Samo u danu kada je Vučić to poručio sa skupa u Subotici, kandidat sa liste SNS-a za poslanike Vladimir Orlić više puta je opomenut u emisiji javnom servisu – zbog rječnika u debati sa političkim protivnicima.
To se Orliću ponovilo i sedmicu ranije u istoj debatnoj emisiji. Ministar policije Aleksandar Vulin je političkog protivnika, primjera radi, nazivao "lopovom", a sličan rječnik su pojedini kandidati imali i na društvenim mrežama.
Usljed uvođenja obaveznog izbornog programa, porasla je zastupljenost opozicije na televizijama sa nacionalnom frekvencijom, navodi se u izvještaju organizacije CRTA.
"Opozicione stranke zabilježile su rast medijskog prisustva od 21 procentnog poena - sa 15 na 36 odsto", podaci su iz izvještaja.
Uz kritiku vlasti, obraćanja su služila i za obećanja.
Zašto se najave ne mogu ocjenjivati, objašnjava urednik Fakenews tragača Stefan Janjić. Predizborna obećanja naziva "sigurnom zonom".
Promjena okolnosti
"Čak i kad bi došli u priliku da sprovode te politike, oni kasnije mogu da se žale na promjenu okolnosti. Postoji opcija u budućnosti da "našteluju" obećanja, odnosno da ih retorički podese tako da zvuče drugačije", smatra Janjić.
U tri slučaja gdje je RSE dokazao netačnost izjava, predstavnici opozicije pokušali su da se "istaknu" u odnosu na druge kandidate.
Tako je Milan Stamatović, predsjednik Zdrave Srbije, koja je dio desničarske koalicije "Suverenisti", izjavio da su oni "jedina politička partija koja je registrovana u unutrašnjosti i koja politiku posmatra iz unutrašnjosti".
Međutim, činjenica je da u zvaničnom registru, osim "Zdrave Srbije" sjedište van Beograda imaju još 72 političke partije.
Milica Đurđević Stamenkovski, kandidatkinja desničarske "Srpske stranke zavetnici" izjavila je da su oni "jedina stranka koja nije bila nikada na vlasti i koja nije bila u parlamentu".
Uvidom u izborne liste, RSE je utvrdio da Inicijativa "Ne da(vi)mo Beograd" i pokret "Ekološki ustanak", koji su dio koalicije "Moramo", nisu bili učesnici vlasti i nisu imali predstavnike u parlamentu.
Na izbore prvi put izlazi grupa građana "Otete bebe – Ana Pejić".
Kandidat desničarskog pokreta Dveri Boško Obradović je birače pozvao da "konačno daju šansu nekim novim ljudima koji do sada nisu bili na vlasti".
Boško Obradović je u utrci za predsjednika države i prvi na listi kandidata za poslanike u koaliciji "Patriotski blok za obnovu kraljevine Srbije".
Međutim, drugoplasirani kandidat na listi Žika Gojković, nije "novo lice". Bio je poslanik vladajućih koalicija u tri saziva parlamenta Srbije (2008-2012, 2014-2016. i 2016-2020).
Različiti trikovi
"Političari i javne ličnosti se služe različitim trikovima - kako da svoju izjavu uklope tako da bude teško provjeriva, a da opet zvuči "impresivno" u retoričkom smislu", ističe za RSE urednik portala FakeNews Tragač Stefan Janjić.
Nabraja retoričke trikove, među kojima je "iluzija pouzdanosti".
"Kada se publici ponude neki brojevi, podaci ili imena, ali je njihov broj nedovoljan da biste vi iz toga izveli zaključak ili provjerili dokumentaciju. Dakle, ponudili su vam samo dio podataka, a drugi su namjerno ostavili nedorečen", objašnjava Janjić.
Poređenje parametara je, kako objašnjava, trik kojim se najčešće porede uspjesi prethodne i aktuelne vlasti.
"Kada poredimo periode koji su toliko vremenski udaljeni, jako je teško, na primjer, porediti sve ekonomske parametre jer se promijenio način, metodologija, njihovog obračunavanja", nabraja Janjić.
Ne mogu se ocjenjivati ni anonimni izvori – na primjer, neimenovana istraživanja javnog mnijenja ili anegdotski prikazi susreta političara sa neimenovanim građanima.
"Tu ste nemoćni ako se bavite provjerom podataka, jer su pristup sagovornicima, stvarnim ili izmišljenim, imali samo akteri koji o njima pričaju", pojašnjava urednik FakeNews Tragača.
U izbornoj utrci za predsjednika Srbije 3. aprila je osam kandidata – pet muškaraca i tri žene.
Za ulazak u parlament bori se 19 izbornih lista. Njih osam na izborima učestvuju kao liste nacionalnih manjina.
