Kada je predsjednik Joe Biden rekao svijetu iz Varšave 26. marta da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne može ostati na vlasti", Bijela kuća je brzo pokušala umanjiti primjedbe američkog čelnika, ističući da Bidenove primjedbe nisu poziv na "promjenu režima" u Moskvi.
No, Biden je tada rekao novinarima da se "ne vraća ništa" i da su njegove riječi izraz njegove "moralne ogorčenosti" nad zločinima za koje je vjerovao da je čovjek kojeg je označio "ratnim zločincem" odgovoran tokom rata koji trenutno vodi u Ukrajini.
Biden je udvostručio ove optužbe u ponedjeljak, nakon što su se pojavile slike koje navodno prikazuju masakre počinjene povlačenjem ruskih trupa u ukrajinskim gradovima Buča i Trostyanets. Rusija je negirala da je počinila zločine, piše Newsweek.
"Možda se sjećate da su me kritizirali jer sam Putina nazvao ratnim zločincem", rekao je Biden novinarima na travnjaku Bijele kuće. "Vidjeli ste šta se dogodilo u Buči… on je ratni zločinac."
"Ali moramo prikupiti informacije", dodao je, "moramo nastaviti pružati Ukrajini oružje koje im je potrebno za nastavak borbe, i moramo dobiti sve detalje kako bi ovo moglo biti stvarno… ratno suđenje. "
Upitan bi li sam Putin trebao odgovarati za takve optužbe, Biden je rekao da "treba snositi odgovornost".
I dok Bidenova administracija inzistira da nije došlo do bilo kakve temeljne promjene u politici Washingtona, zajednički napor da se prikupe dokazi o navodnim ruskim nedjelima u sukobu i da se dužnosnici, uključujući i samog Putina, drže odgovornim, prvi put u više od tri desetljeća Ruska postsovjetska historija i više od dva desetljeća Putinove vlastite vladavine koju su SAD otvoreno pokušavale nametnuti protiv Kremlja troškovi koji bi mogli dovesti u pitanje legitimnost njegova vodstva.
Implikacije takvog historijskog pomaka su neizvjesne, iako su pune rizika koji bi mogli dovesti u pitanje odnose između dviju nacija koje zajedno drže oko 90% svjetskog nuklearnog oružja.
Putin je također dugo prikazivao nepoželjnu američku politiku protiv njegove zemlje kao pokušaj da nagriza svoju moć i poziciju Rusije na svjetskoj pozornici.
Rajan Menon, koji je direktor velikog strateškog programa u think tanku Defense Priorities, viši naučni suradnik na Saltzman institutu za studije rata i mira na Univerzitetu Columbia i profesor emeritus na City College of New York, rekao je za Newsweek da je " Ogorčenost" koju je Bidenova administracija izrazila zbog nedavnih izvješća o masovnim ubistvima civila u Buči i Trostjancu, kao i "humanitarnoj katastrofi" koja okružuje rusku opsadu Mariupolja, "razumljivi su - doista primjereni".
Štaviše, bijes će rasti jer će vjerovatno izaći na vidjelo još strašnih incidenata, dodao je. "Ipak, dvije su posljedice koje treba imati na umu dok predsjednik Sjedinjenih Država poziva na promjenu režima u Rusiji - čak i bez korištenja tog izraza - i suđenje Putinu kao ratnom zločincu."
Menon je rekao da je prva takva posljedica da će "Biden biti pod teškim pritiskom da odbije pozive na dodatne vojne korake, kao što je zona zabrane letova, jer će oni koji ih pozivaju pitati zašto se suzdržava kada je i sam prepoznao i osudio zvjerstava i rekao da Putin više ne bi trebao biti na vlasti i da mu se doista treba suditi za ratne zločine."
Ipak, dublje vojno sudjelovanje SAD-a nije bez rizika, rekao je Menon. "[Važno] je razmotriti kada se dogodi da je druga strana druga svjetska nuklearna supersila."
Menon je rekao da je drugi red posljedica "napetost između oštrih osuda Rusije i sposobnosti Sjedinjenih Država da olakšaju diplomatsko rješavanje rata - pod uvjetima prihvatljivim za Ukrajinu, naravno - kad god to vrijeme dođe".
"Uključenost SAD-a može se pokazati važnim, ali Moskva bi mogla odustati", dodao je Menon. "Možete li zamisliti telefonski razgovor Bidena i Putina, a kamoli sastanak licem u lice?"
Dužnosnici u Moskvi opisali su nagli pad odnosa između njih dvojice kao krivnju Washingtona.
Nakon Bidenovog govora u Poljskoj, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova rekla je novinarima prošlog utorka da je Putinova administracija i dalje zainteresirana za vođenje diplomatije sa SAD-om i da smo "čak i tokom najkontroverznijih vremena ponovno potvrdili našu želju za izgradnjom ravnopravnih odnosa s Washingtonom".
"Ako je njihov izbor ono što vidimo i koji očito vodi ka razaranju bilateralnih odnosa, onda će snositi odgovornost za to", rekla je Zakharova.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je Reutersu ubrzo nakon Bidenove primjedbe da Putinova sudbina "nije na Bidenu da odlučuje" jer "predsjednika Rusije biraju Rusi".
Kina, glavni rival SAD-a i vodeći strateški partner Rusije, također je primila na znanje Bidenove komentare.
U tvitu od 28. marta, kineski ambasador na Malti Yu Dunhai rekao je da je "razumno misliti" da Bidenov poziv Putinu da ode s vlasti "nije samo lapsus". Umjesto toga, izaslanik je rekao "to otkriva prave namjere SAD-a u ratu u Ukrajini, naime ubijanje 3 muha jednim udarcem: -smjena režima -znatno oslabljena Rusija -ovisnija Evropa."
SAD ima dugu historiju pokušaja silom svrgnuti nepovoljne svjetske čelnike, a čak i kad to ne uspije, Washington je koristio širok arsenal ekonomskih i diplomatskih mjera kako bi održao pritisak na neprijatelje.
Putin je postao jedan od samo osam šefova država koje je Ured za kontrolu inozemne imovine Ministarstva finansija stavio na crnu listu u februaru, nekoliko dana nakon što je pokrenuo rat protiv Ukrajine nakon neuspjelih pregovora sa SAD-om i NATO-om o njihovoj vojnoj prisutnosti u istočnoj Evropi i nastojanju Kijeva da se pridruži savezu.
Od ovog kratkog popisa, samo četvorica drugih - bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, vrhovni vođa Kim Jong Un iz Sjeverne Koreje, predsjednik Bashar al-Assad iz Sirije i predsjednik Nicolas Maduro iz Venezuele - zapravo su prvi bili pogođeni sankcijama dok su vodili svoje zemlje.
Veze SAD-a sa Sjevernom Korejom s nuklearnim oružjem također su bile složene, posebno nakon što je tadašnji predsjednik Donald Trump poduzeo korak bez presedana u susretu s Kimom u sklopu neuspješnog procesa denuklearizacije za mir. No, Bidenova administracija je više puta jasno dala do znanja da ne vidi Lukašenka, Assada ili Madura kao legitimne vođe te je aktivno podržavala one koji su ih htjeli svrgnuti.
Sva četvorica sankcioniranih čelnika i dalje su na vlasti.
Masovne zalihe nuklearnog oružja Moskve, njena unutarnja stabilnost i status stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ozbiljno ograničavaju mogućnosti SAD-a da ospori Putinovu vladavinu, čak i ako je State Department pojačao kritike Putinovog zatvaranja opozicionog čelnika Alekseja Navaljnog.
Moć i utjecaj Rusije, čak i suočeni s koalicijom sankcija protiv zemlje koju predvode SAD i Evropska unija, također čine malo vjerovatnim da bi se Putin ili njegovi najviši dužnosnici zapravo suočili s kaznenom odgovornošću na forumima kao što je Međunarodni kazneni sud u Haagu , Nizozemska.
“Ostavljajući po strani pitanje trebaju li odgovorni za ruske zločine u Ukrajini odgovarati – a apstraktno, trebali bi biti – vjerovatnost da Putinu ili bilo kome iz njegovog najužeg kruga sudi MKS, prema čijem osnivačkom ugovoru Rusija povukao 2016., ili bilo koji drugi međunarodni sud, u najboljem slučaju je daleko", rekao je Menon.
Bijela kuća je također odbacila takve mjere protiv građana SAD-a i savezničkih zemalja, a Trumpova administracija je otišla toliko daleko da je uvela sankcije dužnosnicima ICC-a kao odgovor na pokušaj istrage mogućih ratnih zločina koje su počinile američke trupe u Afganistanu.
Bidenova administracija ukinula je ove sankcije prošle godine, ali je izrazila oštro protivljenje bilo kakvom nastojanju ICC-a da istraži Izrael zbog potencijalnih kršenja međunarodnog prava počinjenog protiv Palestinaca u njihovom dugotrajnom sukobu.
I, za razliku od promjena u političkom sistemu SAD-a, Putin bi trebao ostati na vlasti neko vrijeme, uz promjenu zakona koja će mu omogućiti da se kandidira za još jedan niz uzastopnih četverogodišnjih mandata 2024., iste godine, kada se Biden suočava s vlastitim potencijalno teškim predsjedničkim natjecanjem, jedan ruski državni medij javno je izrazio nadu da će Trumpa vratiti na vlast.
Čak i suočeni s pooštravanjem sankcija koje je njegov rat u Ukrajini donio njegovoj zemlji, nedavne ankete nezavisnog Levada centra sa sjedištem u Moskvi izvijestile su o značajnom porastu domaće podrške Putinu, čime je njegova naklonost dosegla 83%.
Bez obzira na to koliko dubok razdor između Washingtona i Moskve bude, čini se da su dvije strane suđene da se nose jedna s drugom u doglednoj budućnosti.
"Hoće li pozivi na takva suđenja još više pogoršati odnose SAD-a s Rusijom? retorički je upitao Menon. Da", rekao je.
"Hoće li se ipak nastaviti?" on je dodao. "Da."
Bijela kuća nije odmah odgovorila na Newsweekov zahtjev za komentarom.
