Na stijeni Kušlat, između zvorničkog naselja Drinjača i Konjević polje, izgrađena je između 1460. i 1480. godine džamija Kušlat.
O ovoj džamija je pisao i poznati osmanski putopisa Evlija Čelebija, Ivo Andrić, ali i mnogi drugi književnici... Evlija u svom Putopisu navodi da je ovo džamija Ebul Fatihova, što bi izgradnju ove džamije svrstalo u 15. stoljeće.
“Kakav ste vi Bosanac kad ne znate za Kušlat. To vam je na onom dijelu starog puta koji od Zvornika vodi prema centralnoj Bosni, a poznat je i po tome što je tu sagrađena prva džamija u Bosni”, zapisa u svoje deftere nobelovac Ivo Andrić prolazeći pokraj Kušlata.
Ovo je jedinstveni objekat, izgrađen u ranom osmanskom periodu. Danas je ovo jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, te se navodi da je ovo jedna od najstarijih vojnih džamija u BiH.
Za ovu džamiju vezivale su se mnoge legende i priče. Jedna od njih kaže da su mještani Konjević-polja izgradili džamiju na ravnom polju, a ona je preko noći i na neobjašnjiv način dospjela na vrh najviše stijene.
Druga legenda kaže kako je žena klanjala namaz u ovoj džamiji, a njena djeca su se igrala na samoj litici stijene. Ona, dok je klanjala namaz, čula je kako su djeca pala niz stijenu, no ona svoj namaz nije prekidala. Kada je završila, sišla je u podnožje stijene, a djeca su se nepovrijeđena igrala.
Danas se do ove džamije može samo šumskim putem. Polusatno putovanje kroz šumu, prilika je i za podsjećanje na osmanske vojnike, koji su hodili ovim krajevima, ali i bosanske šehide, što živote dadoše za odbranu Podrinja.
Riječ je o specifičnom objektu čiji su zidovi svjedoci gotovo 500 godina turbulentne bosanske historije. No, i sami su postali dio teteške historije. U zločinačkim pohodima zapaljena je u februaru 1993. godine.
Nakon dolaska Osmanlija, a iz duhovne i vjerske potrebe njihovih vojnika, nastala je Kušlat džamija. Nedaleko od ove džamije zabilježeni i prvi slučajevi prelaska lokalnog stanovništva na islam.
Postoji nekoliko verzija o tome kako je tvrđava Kulašt dobila ime. Kušlat potječe od imena bosanske plemićke porodice Kuršlatovića. No, u narodu je poznata i priča da je tvrđava Kušlat ime dobila po ptičjem gnijezdu.
O historiji i posebnosti ove džamije svjedoče i zapisi u brojnim knjigama, ali i sjećanje ljudi koji su je pohodili. Zasigurno je veličina duhovnosti i ljudskog vjerovanja bila zalog za očuvanje svih ljepota ovog kraja, ali i temelj bolje budućnosti gradine Kušlat i džamije u njoj.
