Finska će idućih sedmica razjasniti sljedeće korake u vezi moguće odluke o zahtjevu za članstvo u NATO-u, rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto novinarima nakon što je danas bio na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu.
Većina Finaca sada podržava pristupanje Finske NATO-u, pokazuju ankete javnog mnijenja koje su naručili finski mediji nakon ruske invazije na Ukrajinu. Finska, članica Evropske unije, dijeli 1300 kilometara dugu granicu s Rusijom.
Haavisto je rekao da je ruska invazija pokazala da je Rusija spremna preuzeti sve veći rizik u svojim vojnim operacijama, da može brzo mobilizirati više od 100.000 vojnika protiv susjedne zemlje i da je otvorenije nego prije raspravljala o mogućoj uporabi svog nuklearnog i biološkog oružja.
"Dolazimo u situaciju u kojoj će nam možda trebati saradnja", rekao je Haavisto aludirajući na NATO.
Dodao je da su zemlje članice NATO-a ponudile pomoć Finskoj u osiguravanju sigurnosti tokom procesa pristupanja i naveo da procjenjuju da će do odobrenja zahtjeva za članstvo proći četiri mjeseca do jedne godine.
"Važan summit NATO-a odvit će se u junu. Naravno, NATO se pita hoće li Finska i potencijalno Švedska prije toga predati svoje zahtjeve za članstvo", rekao je Haavisto.
Ministar vanjskih poslova rekao je da će vlada finskom parlamentu iduće sedmice predati reviziju o tome kako je odluka Rusije da napadne Ukrajinu promijenila sigurnost Finske. Vlada je spremna brzo predložiti pridruživanje NATO-u ako dobije dovoljnu podršku parlamenta.
Nakon borbi sa Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu Finska je sigurnosnu politiku temeljila na održavanju vjerodostojne odbrane i prijateljskih odnosa sa svojim puno većim susjedom.
Nordijska zemlja redovno učestvuje u vojnoj obuci sa susjedima Švedskom i Norveškom, članica je snaga JEF-a predvođenih Britanijom, a 2014. se pridružila NATO-ovom programu poboljšanih mogućnosti zajedno sa Švedskom, Australijom, Gruzijom i Jordanom.
